Sveti Filip i Jakov: razlika između inačica

Hrvati dolaze u 7. stoljeću. Kroz sljedeća stoljeća zbog blizine kraljevskog Biograda, tu se nalaze posjedi. U 11. st. gradi se crkva Sv. Roka, oko koje se nalazi selo Rogovo. Najkraćim putem do mora seljani dolaze do male crkvice posvećene Svetom Filip i Jakovu u 13. st., koja je stradala. Po njoj kasnije selo dobiva ime. Prvi put spominje se u 14. st. kao ''San Filip e Giacomodi Rogovo'', jer se nalazi pod Rogovom, i seoce se zove Rogovski pristran (pristanište).

Kroz 16. st. nastaje današnja jezgra Svetog Filipa i Jakova. Crkva Sv. Mihovila spominje se u 16. st., ali strada od Turaka, pa je 1707. g. podignuta današnja sa zvonikom.

Svoje ime Sveti Filip i Jakov ima nepromjenjenonepromijenjeno sve do socijalističke Jugoslavije, kad se iz imena izbacuje riječ ''Sveti'' te je ime mjesta promijenjeno u Filipjakov. Nakon osamostaljenja Hrvatske ponovno je staro ime u uporabi.

No tek dolaskom Hrvata ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede u zaleđu Sv. Filipa i Jakova. Hrvatski kralj Krešimir IV. osnovao je 1059. god. benediktinski samostan sv. Ivana u Biogradu i darovao mu svoj kraljevski dvorac Rogovo s njegovim prostranim zemljišnim posjedima. Na obližnjem Rogovu, srednjovjekovnom selu uz crkvu sv. Mihovila (Roka) i kaštela Dvorine nastaje naselje u kasnom srednjem vijeku kao prirodni izlaz na more bogate Benediktinske opatije.

Na području današnjeg naselja Sv. Filip i Jakov postojala je istoimena crkvica koja je stradala u 14. st. u ratu između Ugarske i Mlečana. Prve stambene objekte u Sv. Filip i Jakovu Rogovljani podižu krajem 15. i početkom 16. st. Prvi pisani trag o mjestu prema arhivskim dokumentima je iz 1387. god. – sub Rogoua ad sanctus Philipum et Jacobum, te 1388. god. kao „kontrada svetog Jakova“ – positi Rogue iuxtra in contrata sancti lacobi. Početkom Ciparskog rata (1570. – 1573.) Turcima pripada najuža okolica Sv. Filip i Jakova, a naselje se napučilo prebjezima iz porušenog Rogova. Mjesto stradava i za vrijeme Kandijskog rata (1645. – 1647.). Današnja stara jezgra nastala je kroz 16. st. i većim djelom u 17. st. Na ulazu u staru jezgru uočljiv je Kaštel iz 17. st. u koji je uzidan grb rogovoskog opata. Crkva sv. Mihovila spominje se u 16. st. ali nakon turskih stradavanja današnja se crkva sa zvonikom podiže 1707. godine.

Crkva sv. Roka iz 11. st. pripada romaničkom dobu, a sakralni objekti toga stilskog razdoblja, rijetko su sačuvani izvan srednjovjekovnih primorskih gradova te je zbog toga svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.

* [[ Crkva Sv. Mihovila ]]

* Osnovna skolaškola Sv. Filip i Jakov

* Crkveni zbor

* KUD Sv Roko

* Ritmika

* K.U.U. "Kod Križa" - ritmika/pjevanje

* Muška klapa Cantus