Vlaho Bukovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.139.161.246 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pumovci
m →‎Životopis: French spelling (École, beaux-arts)
Redak 8:
Vlaho Bukovac rođen je 4. srpnja 1855. godine u [[Cavtat|Cavtatu]] kao Biagio Faggioni, a nakon pohrvaćenja svoje je prezime promijenio u Bukovac (tal. faggio: bukva). Njegovo je školovanje bilo je oskudno, ne ističe se u učenju, već ga zanima slikanje. U ranom djetinjstvu slika akvarele, a sličice prodaje djeci za krajcar. Imao je samo 10 godina kad sa stricem odlazi u Ameriku da bi tamo nastavio školovanje, no nakon stričeve naprasne smrti, njegova udovica šalje Vlahu u popravilište za malodobne. U teškim uvjetima, mučen nemogućnošću da se javi roditeljima i spoznajom da je prevaren, disciplinirano pohađa školu za koju će kasnije reći kako je ipak bila korisna jer je naučio dobro engleski. Bez novca i zanimanja vraća se u [[Cavtat]], a s 15 godina polazi na svoje prvo putovanje kao pomorac. Dvije godine kasnije Bukovac odlazi s bratom u [[Peru]] u potragu za boljim životom. Nakon nekoliko mjeseci zajedničkog života Bukovac sam odlazi u [[San Francisco]]. Ovoga puta u Americi radio je kao ličilac, soboslikar te je oslikavao vagone. Nostalgija za domom pobijedila je te se 1877. vraća u [[Cavtat]]. Tu nastaje velika prekretnica u njegovu životu. U Šarićevoj ljekarni u Dubrovniku pjesnik i publicist Medo Pucić svima je pokazivao sliku mladog Bukovca nazvanu ''Sultanija'' naslućujući da bi se ta darovitost u pravim rukama mogla dobro razviti. Uz pomoć [[Josip Juraj Strossmayer|biskupa Strossmayera]] stiže Pucić s Bukovcem u [[Pariz]]. No prije negoli se uputio u Pariz, po nagovoru istog pjesnika, pohrvatio je svoje ime iz Biagio Faggioni u Vlaho Bukovac.
 
Odlaskom u Pariz počinje njegovo plodno razdoblje. Na Akademiji (EcoleÉcole des beaux -arts) je usavršio svoj rad, a bio je pod utjecajem mnogih slikara, ponajviše svog profesora Alexandrea Cabanela. Već iduće godine izlaže u Pariškom salonu sliku ''Crnogorka'' i dobiva naklonost stručne kritike. Nakon školovanja ostaje u Parizu i gradi svoj prvi atelier. S vremenom napušta [[realizam]] Cabanelovog smjera, prihvaća poglede plenerista i [[Impresionizam|impresionista]], sebe smatra predstavnikom moderne [[Francuska|francuske]] škole.
 
== Opus ==