Obični divlji kesten: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 18:
}}
 
'''Divlji kesten''' ''Aesculus hippocastanum'' potječe iz [[Perzija|Perzije]], a plodovi su nejestivi, no zbog.Zbog svoje ljepote je omiljeno stablo u [[park]]ovima, koje dostiže i starost od 200 godina, a [[cvijet|cvjetovi]], [[kora (biljke)|kora]] i nejestivi plodovi se koriste u [[narodna medicina|narodnoj medicini]].
 
Naraste do 20 metara s velikim prstenastim listovima koji se sastoje od većinom 7 listića klinastog oblika zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvatovi stoje u uspravnom položaju i čunjastog su oblika. [[Cvijet|Cvjetovi]] su sasvim bijeli ili crveni sa žutim ili crvenim mrljama. Tobolac ploda je bodljikav zeleni omotač u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosmeđe boje s bijelom točkom.
Redak 24:
Cvjeta u svibnju, a plodovi sazrijevaju u rujnu i listopadu.
Kora drva prilikom sušenja ima miris sličan [[amonijak|amonijaku]] i gorka je okusa, a svi dijelovi divljeg kestena su neotrovni.
 
Sjevernoamerički indijanci su navodno od plodova dobivali jestivi škrob,i to tako da su isjeckane polako pržene plodove stavljali u vreće te iste na 2-5 dana uronili u rijeku ili potok ,te bi tako uklonili toksične saponine(sličan su postupak koristili i za žireve).
 
Zbog velikog udjela ''[[escin]]a'', [[saponin]]a koji povoljno djeluje na stijenke [[kapilara]] i [[vena]], diuretičkog i protuupalnog djelovanja, osim u narodnoj medicini ekstrakt divljeg kestena koristi se sve više i u raznim [[krema]]ma za liječenje [[vena]] i ravnanje bora.