Zagrebačka uspinjača: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.137.193.175 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot
Danas uspinjača ima 125 godina.
Redak 15:
Tijekom sljedećih godina zbog čestih kvarova na pogonskom dijelu, kada su ponekad putnici morali izaći da je poguraju, Zagrepčani su je od milja prozvali "zapinjačom". Prema ugovoru, nakon četrdesetogodišnjega razdoblja koncesije, [[1929.]] godine uspinjača je prešla u vlasništvo Grada Zagreba. Tehničko vodstvo i financijska uprava povjerene su Zagrebačkom električnom tramvaju, čiji djelatnici od tada brinu o njoj i moderniziraju je. [[1934.]] godine neracionalni je parni pogon zamijenjen električnim. U međuvremenu je izvršeno i nekoliko generalnih popravaka, no nakon 80 godina životni vijek uspinjače polako se približavao kraju. Stari je uređaj sa svojim drvenim zupčanicima bio prava rijetkost (uostalom radilo se tada o najstarijoj izvornoj uspinjači na svijetu) pružao sve manje sigurnosti, pa je njen pogon 1969. bio obustavljen. Odmah se započelo s planiranjem rekonstrukcije, odnosno pripremama za izgradnju nove uspinjače. Pokazalo se da je samo zidani vijadukt bio besprijekorno sačuvan, dok je ostali dio konstrukcije trebalo demontirati i ukloniti. To je i učinjeno [[1973.]] godine. Istaknuti arhitekti i službeni konzervatori uspjeli su vjerno reproducirati prvobitne građevine. Pogonski je uređaj zajedno s vozilima dobavila i montirala bečka tvrtka "Waagner-Biro", dok je za električni dio bila zadužena tvrtka "Siemens".
 
Nova uspinjača puštena je u pogon [[26. srpnja]] [[1974.]] godine. Od tada pa do danas uspinjača prolazi kroz redoviti godišnji remont, a [[2005.]] godine renovirane su donja i gornja postaja. Danas uspinjača ima 125 godina.
 
== Poveznice ==