Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica

{{izvor}}

[[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|180px|Mehmed-paša Sokolović]]

 

Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao [[danak u krvi]]. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa glede [[janjičari|janjičara]] u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč!