Inačica od 28. rujna 2015. u 21:54 uredi IvanBracin (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 99 edits upotpunjeni pritoci ← Starija izmjena		Inačica od 12. listopada 2015. u 20:31 uredi ukloni ovu izmjenu IvanBracin (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 99 edits dodani i uređivani podnaslovi →‎Polja uz Cetinu: i →‎Tvrđave uz Cetinu: ; sitne dopune i korekcije Novija izmjena →
Redak 22: == Tok rijeke == Cetina izvire na [[Nadmorska visina\|nadmorskoj visini]] od 385 m u sjeverozapadnim obroncima [[Dinara\|Dinare]] blizu sela [[Cetina (Civljane)\|Cetina]], 7 km sjeverno od [[Vrlika\|Vrlike]]. Ima više izvora, a ~~po kojem~~glavni je ~~rijeka i dobila ime. Izvor Cetine je~~izvor jezero duboko preko stotinu metara. <ref name="kiklop"/> Blizu Vrlike ~~se nalazi~~započinje [[~~Hidroelektrana Peruča\|Peručko~~Perućko jezero]], umjetno stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno. Nakon jezera rijeka prolazi [[krš]]kim područjem i [[sinjsko polje\|Sinjskim poljem]] prema gradu [[Sinj]]u. Cetina pod [[Gardun]]om, kod grada [[Trilj]]a, napušta [[Sinjsko polje]], ulazi u [[kanjon]] te teče prema jugu. Nad kanjonom je utvrda [[Nutjak]]. Obale su u kanjonu bliže i više, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod [[Bisko]]g skreće prema jugoistoku, a od tu je prati i [[autocesta A1]]. Cetina kod [[Šestanovac\|Šestanovca]] skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod [[Zadvarje\|Zadvarja]] zaokreće oko [[Mosor]]a i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u [[Jadransko more]]. površina porječja 3700 km. Ušće cetine je Omiš . Gradovi cetine su : Sinj, Trilj i Omiš. Tijekom ljetne [[Turizam\|turističke]] sezone, u donjem toku Cetine (od [[Slime]]na do [[Radmanove mlinice\|Radmanovih mlinica]] kod Omiša), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata odvija [[rafting]]. Redak 59: HE Zakučac je smještena na ušću rijeke Cetine u more kod Omiša. Prema snazi i proizvodnji HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada približno 69% ukupne godišnje proizvodnje. ==Polja uz Cetinu== Od izvora do ulaska u kanjon ispod Trilja, uz Cetinu je nekoliko polja, redom: [[Paško polje]], [[Cetinsko polje]] (ova dva su neposredno uz izvore rijeke), [[Vrličko polje]], Koljansko i Ribarićko polje (ova dva su potopljena jezerom Peruća), [[Hrvatačko polje]], [[Sinjsko polje]] (ono je najveće), unutar kojega je Grabsko polje.<ref name="kiklop"> http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11348</ref> ==Tvrđave uz Cetinu== Uz Cetinu ima nekoliko tvrđava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i antičkih.<ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010, (ISBN 978-953-284-042-1)</ref><ref>Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrđave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.(ISBN 978-953-271-007-6) </ref> Nad izvorom je [[Glavaš]], s desne strane nad Vrlikom je [[Prozor (utvrda, Vrlika)\|Prozor]], a niže na području [[Potravlje\|Potravlja]] i [[Satrić]]a [[Travnik (utvrda)\|Travnik]], a još niže Sinjska tvrđava [[Stari grad (Sinj)]]. S lijeve strane u blizini Trilja je [[Utvrda Čačvina\|Čačvina]], a s desne strane, nad kanjonom, neposredno ispod Trilja [[Nutjak]]. S lijeve strane kanjona u [[Zadvarje\|Zadvarju]] je uvrda [[Utvrda Zadvarje\|Zadvarje]]. Blizu ušća je utvrda [[Kunjak]] u [[Kučići]]ma, a neposredno uz Omiš [[Visuć]], [[Mirabela (Peovica)]] i [[Fortica (Starigrad)]]. ==Galerija==

Cetina: razlika između inačica