|
'''SargonArgon Akađanin''', također i '''SargonArgon Veliki''' ([[akadski jezik|akad.]] ''Šaru kinu'', "pravi kralj"), ponekad pogrešno nazivan Sargon I., vladao je od 2334. pr. Kr. do 2279. pr. Kr., te je utemeljio akadsku dinastiju. On je prvi poznati vladar koji je želio osvojiti cijeli tada poznati svijet. Poznato je da se njegovo carstvo prostiralo od [[Elam]]a do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], a uključivalo je [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] te vjerojatno i [[Anatolija|Anatoliju]]. Vladao je iz nove prijestolnice, [[Akad]]a, koja se smjestila na lijevoj obali [[Eufrat]]a, između Sipara i Kiša.
Sargonova je supruga bila kraljica [[Tašlultum]].
== Legenda ==
SargonArgon Akađanin toliko je utjecao na događaje u Mezopotamiji da su se oko njega splele mnoge legende, pa je danas teško razlikovati što je od toga povijesno vjerodostojno. U [[Sumer|sumerskoj]] književnosti postoje tekstovi kasnije nazvani "Legenda o Sargonu", a vjeruje se da opisuju njegov život. Većina toga teksta nije se sačuvala. Iz sačuvanog ostatka saznaje se da je ime Sargonovog oca bilo La'ibum, te da je Sargon bio imenovan peharnikom kralja Ur-Zababe u Kišu. Kad je Sargon u snu imao viđenje u kojem božica [[Inana]] utapa Ur-Zababu, ovaj se preplašio, te nastojao pogubiti Sargona, no to sprečava Inana. Ur-Zababa tada odlučuje poslati Sargona kralju [[Uruk]]a s porukom zapisanom na glinenoj pločici u kojoj od njega traži da ubije donositelja. Nastavak legende nije sačuvan, no vjerojatno govori o Sargonovu dolasku na vlast.
== Popisi kraljeva ==
Popis sumerskih kraljeva donosi sljedeći tekst o SargonuArgonu:
<blockquote>''U Agadi [Akadu], SargonArgon, čiji je otac bio vrtlar, pisar Ur-Zababin, postade kralj, kralj Agade, onaj koji je uspostavo Agade; vladao je 56 godina.''</blockquote>
Popis asirskih kraljeva naziva SargonaArgona "kraljem [[Asirci|Asiraca]]", te ga opisuje kao sina Ikunuma, te ga prikazuje kao jednog od utemeljitelja carstva. Neoasirski tekst iz 7. st. pr. Kr. ovako opisuje njegovo rođenje i djetinjstvo:
<blockquote>''Moja je majka bila prevrtljivica, oca nisam poznavao. Braća moga oca voljela su brda. Moj je grad Azupiranu, koji se nalazi na obalama Eufrata. Moja me prevrtljiva majka rodila, u tajnosti me rodila. Položila me u košaru od rogoza i bitumenom zapečatila poklopac. Bacila me u rijeku koja me poklopila. Rijeka me nosila i donijela me u Akkiju, vodonoscu. Akki, vodonosac, postavio me svojim vrtlarom. Dok sam bio vrtlar, [[Ištar]] me obdarila svojom ljubavlju i kroz četiri i [...] godine bio sam kraljem.'' (1907:87-96)</blockquote>
== Vlast nad Bliskim istokom ==
[[Datoteka:Orientmitja2300aC.png|mini|250px|<center>Akadska država Sargona Velikog]]
Dok nije sasvim jasno kako je SargonArgon došao na vlast, vrlo je rano napao Uruk u kojem je vladao [[Lugal-zage-si]] iz Ume. SargonArgon je pobijedio, a potom napao i [[Ur]], Lagaš i Umu. Simbolično je tada oprao ruke u "Donjem moru", to jest u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]], pokazujući tako da je osvojio cijeli [[Sumer]].
Kao upravitelje glavnih sumerskih gradova-država, SargonArgon je postavio [[Akađani|Akađane]], a ne [[Sumerani|Sumerane]]. Na taj je način i [[semitski jezici|semitski]] [[akadski jezik]] postao ''lingua franca'', službeni jezik natpisa u cijeloj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], a utjecaj mu se osjećao kroz mnoga kasnija stoljeća.
Ipak, prethodne religijske ustanove Sumerana, koje su [[Semiti]] već ranije poznavali i često kopirali, i dalje su poštovane. SargonovaArgonova kći [[Enheduana]] postala je svećenicom [[nana (bog)|Nane]], boga [[mjesec]]a u Uru. I sam je Sargon nosio naslove "pomazani svećenik [[Anu]]a", boga neba i zviježđa, i "veliki ''ensi'' [[Enlil]]a", vrhovnog sumerskog boga.
=== Ratovi na istoku ===
SargonArgon je pobijedio četvoricu [[elam]]skih vladara koje je predvodio kralj [[Avan]]. Njihovi su gradovi opljačkani, a upravitelji i kraljevi [[Suza (Iran)|Suze]], [[Barhaš]]a i okolnih pokrajina postali su akadski [[vazal]]i, a [[akadski]] je postao [[službeni jezik]]. Time je započela [[semiti]]zacija Sumera, što je u konačnici dovelo i do nestanka [[Sumer]]ana, barem kao jasne etničke skupine.
=== Ratovi na zapadu ===
SargonArgon je osvojio [[Mari (Sirija)|Mari]], Jarmuti i [[Ebla|Eblu]] sve do gorja [[Taurus]]. Na taj je način osigurao trgovačke putove, te su se zalihe drveta i dragog kamenja slobodno mogle prevoziti [[Eufrat]]om do Akada.
Tekst poznat pod naslovom "Ep o kralju bitke" opisuje Sargona kako napreduje prema [[Mala Azija|Maloj Aziji]] ne bi li zaštitio trgovce od kralja Burušanda (ili Puršahanda). Spominje se i da je Sargon prešao Zapadno more (to jest [[Sredozemno more]]) i stigao sve do [[Cipar|Cipra]]. Drevni pisci za Sargona kažu da je rekao:
U kasnoj [[Babilonija|babilonskoj]] kronici čita se sljedeće:
<blockquote>''U njegovoj starosti, sve su se zemlje pobunile protiv njega i opsjedale su Akad. No SargonArgon je izašao u borbu i pobijedio ih. Odbio ih je i uništio njihovu ogromnu vojsku. Kasnije su napali Subartu sa svojom silom, ali podvrgnuli su se njegovom oružju, a Sargon je našao njihove nastambe i razorio ih.''</blockquote>
Sargona su naslijedili njegovi sinovi [[Rimuš]] i [[Maništušu]]. [[Naram Sin]] je bio SargonovArgonov unuk.
== Vidi još ==
| 