Inačica od 30. svibnja 2015. u 14:00 uredi Dexbot (razgovor \| doprinosi) 5.958 edits m Removing Link FA template (handled by wikidata) ← Starija izmjena		Inačica od 14. listopada 2015. u 08:26 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Brzina svjetlosti Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Sun to Earth.JPG\|mini\|300px\|right\|[[Sunčeva svjetlost\|Sunčevoj svjetlosti]] je potrebno 8 [[minuta]] i 19 [[sekunda\|sekundi]] da bi stigla do [[Zemlja\|Zemlje]] (udaljenost od 150 milijuna [[kilometar]]a)]] ~~'''Brzina svjetlosti''' je najveća moguća [[brzina]] koja u [[vakuum]]u iznosi 299.792.458 [[metar u sekundi\|metara u sekundi]].~~ '''Brzina svjetlosti''' je [[brzina]] širenja [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskih valova]]. Brzina svjetlosti u [[vakuum]]u osnovna je [[Fizikalne konstante\|prirodna konstanta]] koja iznosi: :<math> c \,=\, 299.792.458\ \,m/s\,</math>▼ ▲:<math> c \,=\, 299.\,\,792.\,\,458\ \,m/s\,</math> U nekoj drugoj [[materija\|materiji]] ([[plin]]u, [[tekućina\|tekućini]] ili svjetlopropusnoj [[krutine\|krutini]] − npr. [[staklo\|staklu]]) [[brzina]] svjetlosti je manja od brzine u vakuumu. Brzina svjetlosti jedan je od važnijih [[Fizika\|fizikalnih]] pojmova [[Teorija relativnosti\|Teorije relativnosti]]. Iz teorije [[Elektromagnetizam \|elektromagnetizma]] [[James Clerk Maxwell]]a proizlazi da je brzina svjetlosti u vakuumu povezana s drugim dvjema prirodnim konstantama, [[Permeabilnost vakuuma\|električnom permitivnošću]] ''ε<sub>0</sub>'' i [[Magnetska permeabilnost\|magnetskom permeabilnošću]] ''μ<sub>0</sub>'' vakuuma: :<math>c={1\over\sqrt{\mu_0\varepsilon_0}}.</math> Prema [[Teorija relativnosti\|teoriji relativnosti]] to je najveća moguća brzina u realnome prostorno-vremenskom kontinuumu. U relativističkoj jednadžbi: :<math>E = mc^2</math> brzina svjetlosti je konstanta razmjernosti (proporcionalnosti) koja povezuje [[masa\|masu]] ''m'' i [[energija\|energiju]] ''E''. U drugim je optičkim sredstvima (zraku, vodi, staklu i drugo) brzina svjetlosti manja i ovisi o relativnoj permitivnosti ''ε<sub>r</sub>'' i magnetskoj permeabilnosti ''μ<sub>r</sub>'' tog sredstva: <ref> '''brzina svjetlosti''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9885] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> :<math>v={c\over\sqrt{\mu_r\varepsilon_r}}.</math> == Povijest == Line 29 ⟶ 42: Glavni problem s prvim zemaljskim mjerenjima (terestičkim) je bio što su znanstvenici u eksperimentima mogli proučavati rasprostiranje svjetlosti na relativno malim udaljenostima. Prvi važniji pokušaj je proveo [[Armand Fizeau]] pomoću uređaja s rotirajućim [[zupčanik]]om kroz čije zupce je propuštao svjetlost. Mjerenjima je dobio vrijednost od oko 313. 300 km/s. Američki fizičar, [[Albert Abraham Michelson\|Michelson]] je za svoja mjerenja svjetlosti u razdoblju od 1880. do 1920. primio [[Nobelova nagrada\|Nobelovu nagradu]] [[Nobelova nagrada za fiziku\|za fiziku]]. Koristio se osmostraničnim rotirajućim zrcalom i izvorom svjetlosti udaljenim oko 35 [[km]]. Svojim mjerenjima je dobio vrijednost od oko 300. 000 km/s. Poslije je s kolegom [[Edward Morley\|Edwardom Morleyem]] proveo čuveni [[Michelson-Morleyev ~~eksperiment~~pokus]], u kojem su dokazali da brzina svjetlosti ne ovisi o izvoru niti o brzini kretanja izvora. '''Suvremena mjerenja''' su utvrdila brzinu svjetlosti na točno 299. 792. 458 m/s. == Izvori == {{izvori}} ~~{{mrva-fiz}}~~ [[Kategorija:Fizikalne veličine]] [[Kategorija:Astronomija]]

Brzina svjetlosti: razlika između inačica