Razlika između inačica stranice »Cetinski sabor«

Dodano 412 bajtova ,  prije 4 godine
bez sažetka
(dodana kategorija)
[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527]]. g. (slika Dragutina Weingärtnera)]]
'''Cetinski sabor''', jezbor [[Hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] u bitki na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Izbor je potvrđen pisanom [[Povelja|poveljom]], poznatom pod nazivom [[Cetingradska povelja|''Cetingradska ili Cetinska povelja'']], koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski [[velikaš]]i. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.
 
Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor 6. siječnja 1527. u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi kraj Vrbovca]] (zapadno od [[Čazma|Čazme]]) izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio im nove osvajačke uspjehe]].
 
== Pozadina ==
 
Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog ([[Pavao Oberstain]], [[Nikola Jurišić]], [[Ivan Katzianer]] i [[Ivan Pichler]]) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili: [[Andrija Tuškanić]], [[Ivan Karlović]], [[Nikola III. Zrinski|Nikola Zrinski]], otac [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] "Sigetskog", [[Juraj Frankopan]], [[Vuk Frankopan]] i [[Stjepan Blagajski]]. Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
 
{{glavni|Cetingradska povelja}}
 
Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]].
{{wikizvor|Cetinska povelja}}
{{wikizvor|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kako je Ferdinand postao kraljem}}
 
=== Unutarnje ===
* [[Cetingradska povelja]]
* [[Hrvatsko-dalmatinski sabor]]
* [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]