Država Slovenaca, Hrvata i Srba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 168:
[[Ksaver Šandor Gjalski]], duboko razočaran jugoslavenskom idejom u koju je vjerovao i za koju se borio, u romanu ''Pronevjereni ideali'', o ujedinjenju piše: ''"Bacili smo europejštinom i zapadnom kulturom oplemenjene dijelove zemlje i naroda u pandže istočnog, staroturskog barbarizma i bizantinske pokvarenosti, jednom riječju, orijentalnog zla! Strašan, strašan grijeh!"''<ref>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=6447:osvrt-ivice-ole-kratka-povijest-hrvatskog-beznaa&catid=1:politika&Itemid=9 Ivica Šola: Kratka povijest hrvatskog beznađa]</ref>-->== Pitanje je li Država SHS pripojena Kraljevini Srbiji, ili su te dvije zemlje ušle u uniju ==
Neki stručnjaci za međunarodno javno pravo smatraju da je Kraljevina Srbija sebi pripojila teritorij Države SHS, i da je naziv kasnijeg "[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]" teko novo ime za državu koja se ranije zvala [[Kraljevina Srbija]] - na jednak način kao što je Kraljevstvo SHS poslije promijenilo ime u "Kraljevina Jugoslavija". Isti autori su skloni tumačiti da je kasnija SFRJ samo novo ime države koja se nekada zvala Kraljevina Srbija. Enver Hasani 2007. godine iznosi ocjenu da takva stajališta o pravnom sljedništvu stoje u samoj srži velikosrpskog projekta, te da nisu utemeljena na pravilnoj primjeni međunarodnog prava.<ref>[http://www.uni-miskolc.hu/~wwwdrint/20072hasani1.htm „The Evolution of the Succession Process in Former Yugoslavia“], Enver Hasani, „Miskolc Journal of International Law“, Vol. 4. (2007) No. 2, str. 12-37</ref> Krisztina Marek u svojem priručniku tiskanom u Ženevi 1954. godine iznosi, uvažavajući ranije analize drugih autora, da su Kraljevina Srbija i dvostruko veća Država SHS (obje zemlje u teškom postratnom stanju, gdje ratom teže pogođenoj Srbiji nije osobito puno pomagala činjenica da je
Takve su se rasprave među pravnim stručnjacima u većoj mjeri vodile u vremenu bližem samom nastanku Kraljevine SHS: Krisztina Marek (tada, profesorica međunarodnog prava u Ženevi) u svojoj knjizi o pravnom sljedništvu država iz 1954. godine iznosi - slijedom dotadašnjih razmatranja drugih autora - zaključak kako Kraljevina SHS nije jedna jako proširena Kraljevina Srbija, nego nova država nastala unijom [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i dvostruko veće [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]; te da je tek kasnije kod sklapanja [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]] iz 1920. godine iz posve praktičnih razloga ugovoreno da će Kraljevina SHS naslijediti međunarodne ugovore koje je ranije bila sklopila "''bivša Kraljevina Srbija"'' (termin korišten kod pregovora u Versaju).<ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva 1954., str. 245-259</ref>
| |||