Wikipedija:Zaštita privatnosti: razlika između inačica

:''Ovu verziju [[m:Privacy policy|Zaštite privatnosti]] je nedavno je odobrio [[m:Board of Trustees|Odbor povjerenika]]. Rasprava i predlaganje izmjena su dobrodošli su na [[m:talk:Privacy policy|stranici za razgovor na Meti]] (na engleskom jeziku).''

Ako doprinosite Wprojektima, vi '''objavljujete''' svaku riječ svog doprinosa javno. Ako nešto napišete, pretpostavite da će to biti vječno čuvano vječno. Ovo uključuje članke, suradničke stranice, i stranice za razgovor. Neki ograničeni izuzeci su opisani su niže.

ObičnaObičan posjetaposjet webinternetskoj stranici ne otkriva vaš identitet javnosti (ali pogledajte [[#PoverljivoPovjerljivo bilježenje|poverljivopovjerljivo bilježenje]] niže).

Kada izmjeniteizmijenite bilo koju stranicu na wikiju, '''vi objavljujete dokument'''. Ovo je javni čin, i vi ste identifcirani javno s tom izmjenom kao njennjezin autor.

Ako niste prijavljeni, bit ćete identificirani preko svoje mrežne IP adrese. Ovo je serijaniz od četiri broja kojakoji identificira Internetinternetsku adresu s koje pristupate wikiju. UOvisno zavisnostio odvašoj vašeinternetskoj konekcijevezi, ovaj se broj se može pratiti do Internetinternetskog poslužitelja, ili posebno do vaše škole, radnog mjesta, ili kuće. Može biti moguće da se porijeklo ove IP adrese koristi u sprezi s interesima kojakoje izražavate implicitno ili eksplicitno pri mijenjanju članaka, da bi se identificirali čak i privatni pojedinci.

Može biti ili teško ili lako, motiviranom pojedincu da povežepovezati vašu IP adresu s vašim stvarnim identitetom. Stoga, ako ste jako zabrinuti za svoju privatnost, možete poželjeti daprijavljivati se prijavljujete i objavljujeteobjavljujeti pod pseudonimom. Kada koristite pseudonim, vaša IP adresa neće biti dostupna javnosti, ali će biti uskladištena na wiki serverima tokom relativno kratkog vremena. Stoga će ona biti dostupna developerima,softverskim irazvijateljima te može biti iskorištena pod određenim okolnostima (vidi niže).

Ako koristite serverposlužitelj za poštu (''mail server'') vaše firmetvrtke od kuće, ili telekomutiratetelekomunicirate i koristite DSL ili kablovskukabelsku internetinternetsku vezu, vjerojatno je vašem poslodavcu vrlo lako da identificiraidentificirati vašu IP adresu i pronađepronaći sve vaše doprinose Wikimedijinim projektima s te adrese. U tom slučaju, korištenje suradničkog imena je bolji je način daočuvanja očuvatesvoje svoju privatnostprivatnosti. Međutim, nemojte se zaboraviti da se odjaviteodjaviti nakon korištenja pseudonima, da bibiste izbjegli mogućnost da se drugi koriste vašim identitetom.

Wiki će svaki put kada posjetite site postaviti privremeni kolačić sesije (PHPSESSID). Ako se ne želite da se ikada prijaviteprijaviti, možete odbiti ovaj kolačić, ali se bez njega se ne možete prijaviti. On će biti obrisan nakon što zatvorite prozore u vašem Internetinternetskom pregledniku.

Da bi se izbjeglo unošenje vašeg suradničkog imena (ili lozinke) prilikom vaševašeg sljedećesljedećeg posjeteposjeta, može biti poslano više kolačića kada se prijavite. Oni traju do 30 dana. Ako koristite javno računalo i ne želite svoje suradničko ime izložiti budućim korisnicima računala, možete očistiti kolačiće (u tom slučaju, očistite i ''cache'' preglednika).

Mnogi aspekti interakcija u zajednici kod Wikimedijinih projekata zaviseovise odo reputacijeugledu i poštovanjapoštovanju kojekoji se gradigrade kroz povijest poštovanih doprinosa. Suradničke lozinke sujedino jedinasu garancijajamstvo integriteta suradnikove povijesti izmjena. Svi se suradnici se potiču da koriste snažne lozinke, ite da ih nikada ne dijele. NikoNitko neće svjesno izložiti lozinku drugog suradnika javnom uvidu, bilo direktnoizravno biloili indirektnoneizravno.

Svaki put kada posjetite webinternetsku stranicu, vi šaljete punomnogo informacija prema webinternetskom serveruposlužitelju. Većina webinternetskih serveraposlužitelja rutinski održava dnevnik pristupa s dijelom ovih informacija, koji (dnevnik) može biti korišten da bi se stekla opća slika o tome koje su stranice popularne, koji site-ovisajtovi povezuju kak ovomnečemu, kao i koje Internetinternetske preglednike ljudi koriste. Namjera Wikimedijinih projekata nije da koristikorištenje ove informacije da bi pratila redovne suradnike.

Ovi dnevnici se dnevnici koriste za izradu [http://meta.wikimedia.org/wiki/Stats stranica sa statistikama site-asajta]; sirovi podaci iz dnevnika se ne objavljuju se javno, i obično se odbacuju poslije otprilike dva tjedna.

DeveloperiSoftverski razvijatelji mogu pregledati podatke u dnevniku tijekom rješavanja tehničkih problema, pri praćenju bezobraznih web pauka koji zagušuju sitesajt, ili u rijetkim prilikama da se povežu suradnička imena i mrežne adrese izmjena u istrazi zloupotrebe wikija.

Politika je Wikimedije da podaci koji identificiraju pojedince, a koji su sakupljeni u dnevnicima servera, neće biti objavljivani od strane developerarazvijatelja koji im imaju pristup, osim u slijedećimsljedećim slučajevima:

# Kao odgovor na valjani sudski poziv ili drugi obavezujućiobvezujući zahtjev organa vlasti.

# Uz dozvoludopuštenje suradnika na koga se odnose.

# Jimbo Walesu, njegovomnjegovu pravnompravnu zastupniku ili onome koga on odredi, kada je neophodno radi postupanja u istrazi požalbe žalbizbog na zloupotrebuzloupotrebe.

# GdjeAko se podaci odnose na preglede stranica koje je napravio pauk ili bot i njihovo objavljivanje je objavljivanje neophodno da bi se ilustrirali ili razriješili tehnički problemi.

# GdjeAko je suradnik vandalizirao članke ili se uporno ponašao na destruktivan način, podaci se mogu objaviti da bi se pomoglo u ciljanju IP blokova ili da bi se pomoglo u uobličavanju žalbe odgovarajućim dobavljačimapružateljima internetinternetskih usluga (Internet Service Providers)

# GdjeKad je opravdano neophodno zaštititi prava, imovinu ili sigurnost Zaklade Wikimedija, njenihnjezinih korisnika ili javnosti.<!-- ova linija je linija pozajmljena od Gugla-->

Politika Wikimedije ne dozvoljavadopušta javnu distribuciju takvih informacija ni pod kojim okolnostima, osim onih gore navedenih.

Osim gdje je drugačije navedeno, sav tekst predatpredan Wikimediji je dostupan je za daljudaljnju upotrebu pod uvjetima GNU-ove LSD, osim kod Wikivijesti, gdje je tekst dostupan pod Creative Commons licencomlicencijom.

Wikimedija neće prodavati nitini dijeliti privatne informacije, kao što su adrese e-pošte, s trećim osobama, osim ako se vi ne složite da se te informacije objave, ili ako zakon zahtjevazahtijeva objavljivanje tih informacija.

Zaklada Wikimedija ne daje garancijejamstvo protiv neovlaštenog pristupa bilo kojim informacijama koje date. Ove informacije će informacije biti dostupne svim [[m:developers|developerimarazvijateljima]] s pristupom serverimaposlužiteljima.

U vašim PostavkamaPostavima možete upisati i svoju adresu e-pošte. To omogućava drugim prijavljenim suradnicima da vam kroz wiki šalju e-pisma (osim ako to ne onemogućite u svojim postavkama). Vaša adresa neće im neće biti otkrivena, osim ako im odgovorite, ili neki server odbije (''bounce'') to e-pismo. Adrese e-pošte Zaklada Wikimedija može iskoristiti za komunikaciju s korisnicima u širem razmjeru.

Ako ne pružite svoju adresu e-pošte, nećete biti u mogućnosti ponovoponovno postaviti svoju lozinku, ako je zaboravite. Možete međutim kontaktirati nekog od Wikimedijinih developera softverskih razvijatelja da u vaše postavke unese novu adresu e-pošte.

Ako želite spriječiti da se ona upotrebljava, u svakom trenutku možete ukloniti svoju adresu e-pošte iz vaših postavkipostava.

Ako se prijavite na neku od [http://mail.wikimedia.org/ lista slanja] projekta, vaša adresa će adresa biti izložena ostalim prijavljenima. ArhiveArhivi većine Wikimedijinih lista slanja javni su javne i vaša adresa se adresa može naći navedena u poruci. ArhiveArhivi su također arhiviranearhivirani i na Gmane-uGmaneu. Pisma se obično ne brišu nitii ne mijenjaju, ali se u ekstremnim slučajevima i to se može desitidogoditi.

Neke adrese e-pošte (vidite niže) prosljeđuju poštu timu dobrovoljaca kojima je zajednica povjerila upotrebu sistemasustava karata (ticket system) OTRS da pregleda zahtjeve i odgovara na njih. Pismo poslano sistemusustavu nije javno vidljivo, ali je vidljivo ovoj grupi Wikimedijinih urednika. Slanjem pisma na jednu od ovih adresa vaša adresa može postati javna unutar ove grupe. OTRS tim može raspravljati o sadržaju vašeg pisma s drugim suradnicima, ne bi li što bolje odgovorio na vaš upit.

Adrese koje su usmjerene na OTRS sistem sujesu:

[[m:IRC channels|IRC kanali]] zvaničnoslužbeno nisu dio Zaklade Wikimedija. Vašim prisustvom na IRC kanalu, vaša će IP adresa će biti izložena drugima ostalima koji su prisutni. Različiti kanali imaju različite politike o tome damogu li se njihovi dnevnici s(zapisi, njih mogu''logs'') objavljivati.

Podaci o suradnicima kao što su vremena u koja su uređivali i broj izmjena koje su načinili javno su javno dostupni krozu spisakpopisu „doprinosi suradnika“, a povremeno i u zbirnom obliku, objavljeni odkoje straneobjavljuju drugihdrugi suradnikasuradnici.

Jednom napravljeno, suradničko ime se ne može se izbrisati. [[Wikipedija:Administratori|Birokrati]] mogu izmijeniti suradničko ime, ali za to [[Wikipedija:Zahtjev za promjenu imena suradnika|morate sami podnijeti zahtjev]]. Zaklada Wikimedija ne garantirajamči da će suradničko ime biti promijenjeno na zahtjev. Za više detalja, pogledajte članak na Meti [[m:Right to vanish|Right to vanish]].

DaHoće li će se određeni podaci o suradniku obrisati, zavisiovisi odo politikepolitici brisanja projekta koji sadrži te informacije.

Brisanje teksta s Wikimedijinih projekata zapravo ga ne uklanja zapravo. U običnim člancima, bilo tko može pogledati raniju inačicu i vidividjeti što je tamoondje pisalo. Ako se članak „obriše“, bilo koji administrator (znači svako kome se vjeruje da neće zloupotrijebiti svoju sposobnost brisanja) može vidjeti što je bilo obrisano. Jedino developerisoftverski razvijatelji mogu trajno obrisati informacije iz Wikimedijinih projekata, a za ovo, osim kada je u pitanju odgovor na pravne radnje, nema garancijajamstva.