Prisilni rad: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 2:
[[Međunarodna organizacija rada]], usvojila je [[1930]]. art 2. stavka 1. Konvencije o obvezatnom radu kao i prisilnom radu, da je ''prisilni rad'' [[rad]] ili [[usluga]], koja se vrši pod prijetnjom kazne. To ne uključuje, u skladu sa stavkom 2. Konvencije: vojne službe, uobičajene građanske obveze, rad u zatvorima, rad u slučajevima (primjerice) elementarnih nepogoda, i posao koji služi neposredno u korist zajednice. Međutim, ostaje sporno točno ono što je neposredna korist zajednice. Također treba napomenuti da su osjećaji i vrijednosti sudionika nužno subjektivni.
Socijalistička Jugoslavija također se služila prisilnim radom. Nažalost, u javnosti se raširio netočni dojam kako politički uznici nisu radili ili nisu radili korisne poslove, a zaboravlja se da je jugokomunistička vlast političke zatvorenike, koji su većinom bili Hrvati, slala na prisilni rad u rudnike ugljena (n.pr. Raša), da su baš hrvatski politički uznici izgrađivali "[[autoput bratstva i jedinstva]]", gradili [[Novi Beograd]], meliorirali [[Lonjsko polje]] boraveći u vodi do pasa, na [[Goli otok|Golome otoku]] vadili i mljeli kamen i proizvodili betonske pločice za izvoz u Italiju i sl.<ref> [[Tomislav Jonjić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/100851 Prikazi knjiga] Augustin FRANIĆ, KPD Lepoglava: mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika, drugo, dopunjeno i prošireno izdanje, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Dubrovnik 2010., 304 str., ČSP, br. 1., 331.-373. (2011.), str. 360-361</ref>
== Povezani članci ==
*[[radni logor]]
*[[ropstvo]]
== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
| |||