Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena kategorije (ispravak)
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
 
=== Zbivanja na području bivše Jugoslavije ===
 
[[Datoteka:Croatian War 1991 Vukovar destruction.jpg|minijatura|Razoreni Vukovar]]
 
Line 20 ⟶ 19:
 
=== Osnivanje Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju ===
 
[[Datoteka:ICTY.JPG|mini|250px|Zgrada suda]]
 
Line 32 ⟶ 30:
 
=== ''Ratione materiae'' ===
 
Prema čl. 1. Statuta, Tribunal je nadležan ''ratione materiae'' za kažnjavanje osoba odgovornih za teška kršenja [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnog humanitarnog prava]] počinjena na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] od početka 1991. Međunarodni zločini glede kojih je Tribunal nadležan proizlaze iz općeg običajnog [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]], a ne iz posebnih ugovornih obveza bilo bivše Jugoslavije ili njezinih država sljednica. Tribunal je nadležan za kažnjavanje četiriju skupina međunarodnih zločina kako su formulirani u člancima 2. do 5. Statuta.<ref name=vdbp401>Degan, Pavišić, 2005., str. 401.</ref>
 
Line 60 ⟶ 57:
 
U tekstu čl. 5. zločini protiv čovječnosti više se ne povezuju s izvršenjem drugih zločina iz tog Statuta. Oni time postaju samostalna skupina međunarodnih zločina koji mogu biti počinjeni bilo u međunarodnom ili nemeđunarodnom oružanom sukobu, ali i u doba mira. Tribunal ih je s pravom primjenjivao kao takve.<ref name=vdbp403/>
 
 
== Kritika ==
* Bivša glasnogovornica suda [[Florence Hartmann]] kritizira da je sud dozvolio Srbiji zaštitili dokumente od 'vitalnih nacionalnih interesa'. Zbog objavljivanja povjerljivih odluka tog suda, kojima se potvrđuje odobravanje zaštitnih mjera za ratne dokumente koji ukazuju na direktnu umiješanost [[Srbija|Srbije]] u [[genocid]]u osuđena je na kaznu od 7.000 €.<ref>{{cite news|url=http://www.sense-agency.com/icty/florence-hartmann-case-conviction-and-sentence-upheld-on-appeal.29.html?cat_id=1&news_id=13029|title=FLORENCEFlorence HARTMANNHartmann CASECase: CONVICTIONConviction ANDand SENTENCESentence UPHELDUpheld ONon APPEALAppeal|date=19. Julysrpnja 2011.|publisher=Sense Agency|language=engleski|accessdate=21. Julysrpnja 2011.|location=The Hague}}</ref>
 
* [[Klaus-Peter Willsch]] u odnosu na prvostupanjsku osudu generalu [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], u kojoj se za pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana posthumno utvrđuje da je sudjelovano u "udruženom zločinačkom pothvatu" usporeduje slučajem iz [[897]]. kada je papa [[Stjepan VI.]] dao ekshumirati leš pape [[Formoz]]a, staviti na ispitivanje i posthumno ga proglasilo krivim.
*Bivša glasnogovornica suda [[Florence Hartmann]] kritizira da je sud dozvolio Srbiji zaštitili dokumente od 'vitalnih nacionalnih interesa'. Zbog objavljivanja povjerljivih odluka tog suda, kojima se potvrđuje odobravanje zaštitnih mjera za ratne dokumente koji ukazuju na direktnu umiješanost [[Srbija|Srbije]] u [[genocid]]u osuđena je na kaznu od 7.000 €.<ref>{{cite news|url=http://www.sense-agency.com/icty/florence-hartmann-case-conviction-and-sentence-upheld-on-appeal.29.html?cat_id=1&news_id=13029|title=FLORENCE HARTMANN CASE: CONVICTION AND SENTENCE UPHELD ON APPEAL|date=19 July 2011|publisher=Sense Agency|accessdate=21 July 2011|location=The Hague}}</ref>
* Bivši suradnik [[Attila Hoare]] ''ICTY''-a tvrdi da je istražni tim radio na optužnici zbog "udruženog zločinačkog poduhvata" [[Veljko Kadijević|Veljku Kadijeviću]], [[Blagoje Adžić|Blagoju Adžiću]], [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]], [[Branko Kostić|Branku Kostiću]], [[Momir Bulatović|Momiru Bulatoviću]] i drugih. Međutim, nakon intervencije [[Carla del Ponte|Carle del Ponte]] nacrt je odbijen, a optužnica ograničena samo na Miloševića a kao rezultat toga je većina od tih pojedinaca nikada nisu optuženi.<ref>{{cite web|url=http://greatersurbiton.wordpress.com/2008/01/10/florence-hartmanns-peace-and-punishment/|title=Florence Hartmann’s ‘Peace and Punishment’|last=Attila Hoare|first=Marko|date=January 10,. siječnja 2008.|publisher=Wordpress.com|language=engleski|accessdate=9. Apriltravnja 2011.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.henryjacksonsociety.org/stories.asp?id=298|title=The Capitulation of the Hague Tribunal|last=Attila Hoare|first=Marko|date=Junelipanj 2005.|publisher=Henry Jackson Society|language=engleski|accessdate=9. Apriltravnja 2011.}}</ref>
*[[Klaus-Peter Willsch]] u odnosu na prvostupanjsku osudu generalu [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], u kojoj se za pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana posthumno utvrđuje da je sudjelovano u "udruženom zločinačkom pothvatu" usporeduje slučajem iz [[897]]. kada je papa [[Stjepan VI.]] dao ekshumirati leš pape [[Formoz]]a, staviti na ispitivanje i posthumno ga proglasilo krivim.
* Bivši suradnik [[Attila Hoare]] ''ICTY''-a tvrdi da je istražni tim radio na optužnici zbog "udruženog zločinačkog poduhvata" [[Veljko Kadijević|Veljku Kadijeviću]], [[Blagoje Adžić|Blagoju Adžiću]], [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]], [[Branko Kostić|Branku Kostiću]], [[Momir Bulatović|Momiru Bulatoviću]] i drugih. Međutim, nakon intervencije [[Carla del Ponte|Carle del Ponte]] nacrt je odbijen, a optužnica ograničena samo na Miloševića a kao rezultat toga je većina od tih pojedinaca nikada nisu optuženi.<ref>{{cite web|url=http://greatersurbiton.wordpress.com/2008/01/10/florence-hartmanns-peace-and-punishment/|title=Florence Hartmann’s ‘Peace and Punishment’|last=Attila Hoare|first=Marko|date=January 10, 2008|publisher=Wordpress.com|accessdate=9 April 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.henryjacksonsociety.org/stories.asp?id=298|title=The Capitulation of the Hague Tribunal|last=Attila Hoare|first=Marko|date=June 2005|publisher=Henry Jackson Society|accessdate=9 April 2011}}</ref>
* Grčki sveučilišni profesor prava Konstantinos D. Magliveras navodi da Tribunal djeluje po vlastitim pravilima po vlastitim izboru bez nezavisnog [[nadzor]]a. Premda je [[tužitelj]] organ Međunarodnog suda, posjeduje dominantnu ulogu u postupku. Izjave tajnih svjedoka, priznaju se kao valjan dokaz.
* Njemački sveučilišni profesor [[Norman Paech]] kritizira, da je tribunal politički instrumentaliziran<ref name="paech">{{deu oznaka}} [http://www.uni-kassel.de/fb5/frieden/themen/Voelkerrecht/paech.html Sinn und Missbrauch internationaler Gerichtsbarkeit], AG Friedensforschung an der Uni Kassel</ref>.
* Tribunal se ne bavi ratnim zločinima počinjenim od strane drugih država <ref>{{eng oznaka}} Paolo Benvenuti: [http://www.ejil.org/journal/Vol12/No3/120503.pdf The ICTY Prosecutor and the Review of the NATO Bombing Campaign against the Federal Republic of Yugoslavia], EJIL (2001.), Volsv. 12, Nobr. 3, 503-529.</ref><ref>{{fra oznaka}} Avner Gidron & Claudio Cordone: [http://www.monde-diplomatique.fr/2000/07/GIDRON/14024.html Faut-il juger l'OTAN?] Le Monde Diplomatique, Julisrpanj 2000.</ref>
* Visoki troškovi suda. Proračun tribunala za 2004. i 2005. bio je 271.854.600 $ (trenutnotrenutačno 306 milijuna dolara). Trošak snose svi članovi UN-a.
* Dugogošinja trajanja suđenja.
* Sud može pogoršavati napetosti i štetiti pomirenju.<ref name="paechhoare">{{eng oznaka}} [[Marko Attila Hoare]], [http://eprints.kingston.ac.uk/5511/1/Hoare-M-5511.pdf Genocide in Bosnia and the failure of international justice], Kingston UnidersityUniversity, London, pdf[[PDF]].</ref>
* Na Haškom sudu nasilno je uvedena jezična konstrukcija "BHS-jezik" (bosansko-hrvatsko-srpski) unatoč tomu što je u znanstvenoj literaturi strana [[slavistika]] već odavno prihvatila da su [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] dva posebna književna jezika. Haški sud one koji hrvatski i srpski jezik vrednuju kao dva [[Standardni jezik|književna jezika]] obilježava "nacionalistima".
:Protiv takvog nepriznavanja različitosti jezika i prisiljavanja optuženika da se služe jezičnim bastardom javno je prosvjedovao [[Vojislav Šešelj]], a zahtjev mu je 2004. odbijen s obrazloženjem, koje je 23. studenoga 2004. u ime tužiteljstva potpisao Hildegard Uertz Retzlaff:
:„[...] ''inzistiranje optuženoga na postojanju srpskoga kao posebnoga jezika nema realnu podlogu. U jezikoslovnome smíslu [[srpskohrvatski jezik]] ne može se razdvojiti na dva ili više jezika. Iako nacionalisti kao što je optuženi mogu inzistirati na uporabi „srpskoga“ ili „hrvatskoga“ ili „bosanskoga“ jezika, to su samo različite oznake koje se daju istomu članu južnoslavenskog ogranka indoeuropske porodice jezika. Razlike u pisanju, sintaksi i izgovoru nisu dovoljno značajne da bi se "srpski", "hrvatski" i "bosanski" tretirali kao odvojeni jezici. Svaka eventualna autonomija koja zaista postoji između tih takozvanih "različitih jezika", potječe od ideoloških i političkih vrijednosti koje su sa znanstvenoga, jezikoslovnog stajališta, bezvrjedne"'' ”
:Dalje se tekstovi koje se nalaze na mrežnim stranicama Haškog suda ostvaruje najradije u ijekavskoj srpskoj inačici, no moguće su i druge kombinacije. <ref>[[Mario Grčević]], [http://bib.irb.hr/datoteka/388883.Poteskoce_Grcevic_Jezik2008_55_5.pdf [[Mario Grčević]], Poteškoće u priznavanju hrvatskoga jezika u inozemstvu], ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'', godina 55., br. 5., str. 161.-200., prosinac 2008. </ref>
 
* [[Theodor Meron]], predsjednik Žalbenog vijeća Haškog suda u slučaju Gotovina – Markač, potpisao je "odbijenicu" na zahtjev 12 vojnih i pravnih stručnjaka iz [[SAD]]-a, [[Kanada|Kanade]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji su tražili da Vijeće oslobodi generale, upozoravajući da će, prihvate li se obrazloženja prvostupanjske presude, ''[[de facto]]'' postati nemoguće [[rat]]ovati jer sve može biti zločin.<ref>http://danas.net.hr/hrvatska/zalbeno-vijece-u-haagu-odbilo-pismo-strucnjaka</ref>
 
== Vidi još==
* [[Dodatak:Popis optuženika Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]
 
* [[Alphons Orie]], sudac
*[[Dodatak:Popis optuženika Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]
*[[Alphons Orie]], sudac
 
== Vanjske poveznice ==