Inačica od 18. listopada 2015. u 07:39 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits m Rovoobo je premjestio stranicu Rakovička buna na Rakovički ustanak ← Starija izmjena		Inačica od 18. listopada 2015. u 07:47 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Oružani sukob \|naziv = ~~Rakovička~~Rakovički ~~buna~~ustanak \|dio = \|slika = [[Datoteka:Oton Ivekovic, Rakovicka pogibja (smrt Eugena Kvaternika).jpg\|300px\|]] Redak 23: }} '''~~Rakovička~~Rakovički ~~buna~~ustanak''' naziv je za oružani [[ustanak]] što ga je protiv [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] u području [[Rakovica\|Rakovice]] poveo [[Eugen Kvaternik]]. Svrha ustanka bila je stvaranje nezavisne hrvatske države.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/43268/ Proleksis enciklopedija: Rakovička buna], preuzeto 30. listopada 2012.</ref> Ustanak je započeo [[8. listopada]] [[1871.]] godine u selu [[Broćanac (Rakovica)\|Broćancu]] te se istoga dana proširio i na [[Rakovica\|Rakovicu]] i nekoliko okolnih sela. Kao cilj ustanka u proglasu je navedeno oslobođenje [[hrvat]]skoga naroda "ispod švabsko-mađarskoga gospodstva". Ustanak je vojno poduprlo nekoliko stotina krajišnika čiji je cilj bio sjedinjenje s drugim nezadovoljnim krajiškim postrojbama. Dne [[10. listopada]] 1871. godine austrijske jedinice opkolile su ~~pobunjenike~~ustanike kraj [[Plaški\|Plaškoga]]. Vođe ustanka, [[Eugen Kvaternik]], Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš i većina pobunjenih krajišnika ubijena je, a na neko vrijeme prestala je djelatnost [[Stranka prava\|Stranke prava]]. Iako nije sudjelovao u ~~buni~~ustanku, predsjednik Stranke prava [[Ante Starčević]] bio je zatvoren.<ref name="Proleksis"/> == Uzroci ustanka == U ozračju nezadovoljstva koje je nastalo u [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija\|Hrvatskoj i Slavoniji]] nakon sklapanja [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868.]]), dolazi do okupljanja dijela pripadnika Stranke prava oko ideje pobune protiv vlasti [[Beč]]a i [[Budimpešta\|Budimpešte]], ali i protiv banovanja [[Mađaroni\|unionista]] [[Levin Rauch\|Levina Raucha]]. ~~Buni~~Ustanku su prethodile mnoge promjene i krize unutar Stranke prava. Eugen Kvaternik već duže vremena želio se vratiti u [[Hrvatski Sabor\|Sabor]]. No on više nije imao pokrovitelja koji bi mu pomogli u toj nakani (kao nekoć [[ban]] Rauch), a s druge strane Bedekovićev režim mu nije dozvoljavao probitak. Ante Starčević koji je imao tu povlasticu i sam je priznavao kako je Kvaternikov izbor u Sabor važniji od njegova. Kvaternik ipak preko [[Edo Halper\|Ede Halpera]] koji je svoje mjesto prepustio dobiva tu mogućnost, ali zbog protivljenja [[Katolička Crkva\|Katoličke Crkve]] to nije ostvareno. Nadao se da će ga Bog koji "ravna sudbinom ne toliko ili samo ljudih, koliko odlično i prije svega narodah" dovesti u skup "razbojnikah" tj. u Sabor. Neposredno prije Rakovice pisao je Halperu da sada razumije zašto nije bila [[Božja volja]] da dođe u Sabor. Potkraj [[1870.]] i početkom [[1871.]] godine došlo je do velikih razlika unutar stranke koje su gotovo dovele do rascjepa. Osnovni razlog sukoba bilo je pitanje vjere no to je kompromisom izglađeno. Previranja u [[Vojna krajina\|Vojnoj krajini]] s obzirom na početak procesa razvojačenja i priključenja Hrvatskoj probudilo je u njega nadu kako će ga krajiški puk slijediti u borbi za slobodu, a protiv "švabsko-madžarskoga gospodstva". No tada su krajiški seljaci više zazirali od Mađara no od Austrije, jer su se plašili uvođenja novih [[porez]]a, što se kasnije i dogodilo. Usto, stanovnici toga kraja bili su uznemireni zbog mjerenja zemljišnih posjeda za [[katastar]] i krčenja [[šuma]]. Kvaternik je tako stekao dojam kako je to pravi kraj za ~~bunu~~ustanak ~~koja~~koji bi se ~~mogla~~mogao proširiti i ugroziti Monarhiju zbog njezine unutarnje nestabilnosti. Uz Kvaternika, glavni nositelji ~~bune~~ustanka bili su: [[Ante Rakijaš]] (uz Kvaternika već od [[1864.]]), [[Vjekoslav Bach]] (zagrebački student prava i odgovorni urednik pravaškoga glasila ''[[Hrvatska (dnevni list)\|Hrvatska]]''), [[Petar Vrdoljak]] (glavni ustanički agitator u Rakovici), braća Čuići iz [[Broćanac\|Broćanca]] i [[Ante Turkalj]] (općinski bilježnik u Rakovici). Nakana je bila formirati vladu pravaša na čelu sa Starčevićem, a ako ustanak pretrpi poraz trebali su stradati samo oni i tako sačuvati stranku. == Tijek ustanka == Redak 39: Dne [[7. listopada]] [[1871.]] godine skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istoga dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom. Sutradan, [[8. listopada]] [[1871.]] godine ~~planula~~planuo je ~~buna~~ustanak. Kvaternik je s 200 naoružanih [[graničar]]a i razvijenom [[Hrvatska zastava\|hrvatskom zastavom]] krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz ~~bunu su~~ustanak odmah su pristala sela: Rakovica, [[Broćanac (Rakovica)\|Broćanac]], [[Brezovac (Rakovica)\|Brezovac]], [[Mašvina]], [[Plavča Draga]] i [[Gornja Močila (Rakovica)\|Močila]]. U ~~buni su~~ustanku sudjelovali su i pravoslavci iz navedenih mjesta. U tada donesenom proglasu{{pojasniti\|Ima li tekst? Bio bi dobar za wikiizvor.}} predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih [[županija]], te da svećenici obiju vjeroispovijedi "imadu narod poučiti u ljubavi i slozi." {{citat2\|»Proglas« narodne hrvatske vlade od istoga dana, upravljen na sve »izvanjske povjerenike narodne vlade«, koji su imali narodu objasniti i objaviti ova »načela, koja ravnaju narodnim vlastima, pozvavši narod prije svega na dužnu poslušnost«. Ta »načela« glase: Redak 53: Istoga dana upućen je Rakijaš s 300 vojnika da pobuni [[Drežnik Grad\|Drežnik]], ali se neobavljena posla vratio u Rakovicu.<ref>[http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf] Ferdo Šišić, ''Kvaternik (Rakovička buna)'', str. 19.</ref> [[9. listopada]] odatle su ustanici na čelu s Kvaternikom krenuli u Plaški, prenoćivši u Plavčoj drazi. Stigavši tamo u utorak [[10. listopada]] oko podne nisu naišli ni na kakvi vojnički otpor.<ref>[http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf] Ferdo Šišić, ''Kvaternik (Rakovička buna)'', str. 22.</ref> Tada reagira austrijska vojska, pa se na samu dojavu o dolasku ogulinske [[Regimenta\|regimente]] većina od 1.700 vojnika razbježala te je ostalo uz Kvaternika nešto više od 400 momaka.<ref name="Ferdo Šišić">[http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf] Ferdo Šišić, ''Kvaternik (Rakovička buna)'', str. 24.</ref> Kvaternik se ~~poslije~~nakon toga odlučio vratiti natrag s onima koji su još ostali uza nj te se utaboriše u Ljupči planini, nedaleko od sela Močila, i ondje prenoćiše.<ref name="Ferdo Šišić"/> [[11. listopada]] Kvaternik, Bach, Rakijaš i jedan od braće Čuić ubijeni su, dok je drugi brat Čuić, Rade, uspio pobjeći, prvo u Bosnu a zatim u [[Srbija\|Srbiju]]. == Posljedice ustanka == Čim je ustanak likvidiran, vlasti su krenule u akciju hvatanja ostalih ustanika. Odmah ih je uhićeno devedeset i osam.<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 685.</ref> Četvrti dan sedmorica su osuđena na smrt vješanjem "zbog zločinstva pobune". To su bili Petar Ugarković (graničar pješak), Petar Čuić (regrut), Marko Milošević (graničar), Janko Čuić (graničar), Ilija Šaša (graničar), Jozo Stergar (regrut) i Petar Tepavac (graničar). Budući da nije bilo krvnika koji bi izvršio tu zadaću, svi su istoga dana strijeljani. Tri dana kasnije osuđeni su na smrt Lazo Čuić (graničar), Filip Milanović (podbaša), Petar Došen (graničar) i Miladin Šaša (regrut). Svi su strijeljani izuzev posljednjega koji je pomilovan na osamnaest godina teške tamnice. Uhićeni su, također, Petar Vrdoljak (kasnije osuđen na 12 godina teške tamnice, s time da kroz mjesece travanj i listopad bude do kraja robijanja zatvoren u [[Samica\|samici]]), Rudolf Fabijani (proglašen nekrivim - oslobođen) i Franjo Turkalj te graničari Milovan Miljković (14 godina teške tamnice), Maksim Čuić (8 godina teške tamnice), Lazo Šaša (4 godine teške tamnice), Mihael Bosnić (proglašen nekrivim - oslobođen), Petar Vojnović (proglašen nekrivim - oslobođen), Mihajlo Manojlović (proglašen nekrivim - oslobođen) i Stjepan Đaković (proglašen nekrivim - oslobođen). Uhićivanja nisu prestajala te su, između [[12. listopada\|12.]] i [[13. listopada]], uhićeni gotovo svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime Starčević.<ref name="Zvonimir Kulundžić">Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 688.</ref> Uhićeni su Antun Starčević, njegov sinovac [[David Starčević\|David]], [[Đuro Starčević\|Đuro]] svršeni preparandist{{fusg\|1}} i Antun ml. u to vrijeme još uvijek [[gimnazija]]lac.<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> Također, uz njih uhićeni su i pravnik [[Franjo Matasić]] urednik posljednjega broja ''Hervatske'', [[Milan Novak]] vježbenik kod Poreznog ureda (osumnjičen za pisanje proglasȃ) te književnik [[Danilo Medić]]. Oba mlada Starčevića, Milan Novak i Danilo Medić ubrzo su bili pušteni dok su Antun i David Starčević ostali u istražnome zatvoru nepuna dva i pol mjeseca, do [[24. prosinca]] 1871. godine, kada su bili pušteni i protiv njih bio je obustavljen svaki daljnji postupak.<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> Jedini iz te grupe bio je izveden pred sud i osuđen,<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> na sedam godina [[Tamnica\|tamnice]],<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 49.</ref> pravnik Franjo Matasić. == Bilješke == {{fusd\|1}}Učiteljski pripravnik.<ref name="Zvonimir Kulundžić"/> == Izvori == {{Izvori\|1}} * Zvonimir Kulundžić, ''Odgonetavanje "Zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., ISBN 953-6060-02-7, str. 685. == Vanjske poveznice == * [http://www.crohis.com/sknjige/sisickvaternik.htm Ferdo Šišić: Kvaternik (Rakovička buna)]

Rakovički ustanak: razlika između inačica