Razlika između inačica stranice »Željko Jozić«
Ispravio par sitnica i osvježio jednu poveznicu
(→Djela: ispravljena slovna pogreška) |
(Ispravio par sitnica i osvježio jednu poveznicu) |
||
|
== Životopis ==
Rodio se je 21. svibnja 1970.<ref>http://ihjj.hr/profile/zeljko-jozic/27/ (pristupljeno 21. svibnja 2013.)</ref> godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao u Županji. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao je 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u [[Zagreb]], gdje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] nastavlja studij [[Kroatistika|kroatistike]]. Studij [[Latinski jezik|latinskog jezika]] upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao
Od 1997. godine zaposlen je u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao je s temom ''Fonologija govorâ brodskoga Posavlja'' (povjerenstvo: dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, dr. sc. Vida Barac-Grum, dr. sc. [[Mijo Lončarić]]).
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, prof. dr. Ljiljana Kolenić).
▲Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, prof. dr. Ljiljana Kolenić). Od svibnja iste godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatska jezična mrežna riznica, a uz to je i suradnik na regionalnom međujadranskom projektu ''Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico'': Digitalizacija rukopisnoga rječnika [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivana Tanzlinghera Zanottija]], što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz Hrvatske i [[Italija|Italije]] u nepune tri godine digitalizirao je ''Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino'' koji obaseže 1316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.
Od 2007. godine voditelj je znanstvenoga projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a od 2009. voditelj je Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od iste godine predsjednik je Etičkoga povjerenstva Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (do 2012. godine), kojemu je član od 2006. godine. Od 2004. godine član Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a od 2009. član hrvatskog odbora Europskoga lingvističkog atlasa (ALE).
Od 2011. godine član je Izvršnog uredništva, a izvršni je urednik ''Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' za broj 37. (sv. 1 i 2). Od 2012. godine glavni je urednik ''Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje''.
Od 15. svibnja 2012. godine ravnatelj je [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]].
U lipnju 2012. godine pokrenuo je izradbu [[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|''Hrvatskoga pravopisa'' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Kao autori izabrani su
Od 2013. godine predavač je grupe kolegija hrvatskoga jezika na prvoj Visokoj školi za komunikacijski menadžment ''Edward Bernays'' u Zagrebu.
Od 2013. godine član je Upravnoga vijeća [[Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja|Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja]].
Od 2013. do 2015. godine
Od 2014. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju [[Mjesec hrvatskoga jezika]] kao ravnatelj [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], a idejni je začetnik te glavni i odgovorni urednik časopisa [[Hrvatski jezik (časopis)|''Hrvatski jezik'']], znanstveno-popularnoga časopisa o hrvatskome jeziku.
Zajedno sa svim suautorima kao idejni začetnik i glavni urednik ''Hrvatskoga pravopisa'' dobitnik je najvišeg državnog priznanja u području odgoja i obrazovanja [[Nagrada Ivan Filipović|Nagrade Ivan Filipović]] za znanstveni i stručni rad za 2013. godinu.
Idejni je začetnik i urednik portala ''Bolje je hrvatski!'' na mrežnoj adresi bolje.hr (pokrenut 17. ožujka 2015.), na kojoj su ponuđene hrvatske zamjene za neke anglizme koji su se
== Djela ==
*[http://www.hkv.hr/razgovori/12185-drsc-eljko-jozi-na-cilj-je-jedinstveni-pravopis.html Naš cilj je jedinstveni pravopis, portal www.hkv.hr, 9. srpnja 2012.]
*[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pravopisni-rasomon-uskoro-proslost-Institut-za-hrvatski-jezik-i-jezikoslovlje-pusta-novi-pravopis-u-javnu-raspravu Pravopisni rašomon uskoro prošlost: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pušta novi pravopis u javnu raspravu, Novi list, 13. travnja 2013.]
*[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/
*[http://www.jutarnji.hr/-u-hazu-u-su-pobijedili-hrvatska-zadrtost--jal-i-politicka-manipulacija----/1099290/ 'U HAZU-u su pobijedili hrvatska zadrtost i jal', Jutarnji list, 26. travnja 2013.]
*[http://www.vecernji.hr/vijesti/zelimo-pomirbu-svih-jezikoslovaca-red-pravopisu-clanak-544547 Želimo pomirbu svih jezikoslovaca i red u pravopisu, Večernji list, 26. travnja 2013.]
| |||