Razlika između inačica stranice »Željko Jozić«

Obrisan 391 bajt ,  prije 5 godina
Ispravio par sitnica i osvježio jednu poveznicu
(→‎Djela: ispravljena slovna pogreška)
(Ispravio par sitnica i osvježio jednu poveznicu)
== Životopis ==
 
Rodio se je 21. svibnja 1970.<ref>http://ihjj.hr/profile/zeljko-jozic/27/ (pristupljeno 21. svibnja 2013.)</ref> godine u Vinkovcima; odrastao i osnovno obrazovanje stekao u Županji. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu i Đakovu, a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao je 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u [[Zagreb]], gdje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] nastavlja studij [[Kroatistika|kroatistike]]. Studij [[Latinski jezik|latinskog jezika]] upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao [[lektor]] i jezični savjetnik, ali i kao [[novinar]] za potrebe jezičnih emisija. Kao lektor radio je i u [[Jutarnji list|''Jutarnjemu listu'']].<ref name="JL">Tomislav Čadež, <span class="plainlinks">[http://www.jutarnji.hr/institut-za-jezik-krece-u-rjesavanje-20-godisnjeg-kaosa--pocinjemo-raditi-novi-pravopis-/1037732/ ''Povijesni projekt Instituta za hrvatski jezik: Počinjemo raditi novi pravopis!'']</span>, Jutarnji list, Europa digital d.&nbsp;o.&nbsp;o., Zagreb, 28. lipnja 2012. {{--}} pristupljeno: 18. listopada 2014.</ref> Godine 1996. diplomirao je s temom o jeziku proznih djela [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (povjerenstvo: prof. dr. [[Marko Samardžija]], mentor, prof. dr. [[Josip Silić]], prof. dr. [[Ivo Pranjković]]). U svibnju 1997. upisuje poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
 
Od 1997. godine zaposlen je u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao je s temom ''Fonologija govorâ brodskoga Posavlja'' (povjerenstvo: dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, dr. sc. Vida Barac-Grum, dr. sc. [[Mijo Lončarić]]).
 
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, prof. dr. Ljiljana Kolenić). Od svibnja iste godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatska jezična mrežna riznica, a uz toBio je i suradnik na regionalnom međujadranskom projektu ''Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico'': Digitalizacija rukopisnoga rječnika [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivana Tanzlinghera Zanottija]], što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz Hrvatske i [[Italija|Italije]] u nepune tri godine digitalizirao je ''Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino'' koji obaseže 1316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.
Od 2003. godine prelazi na institutski projekt Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, sa zadaćom digitalizacije istoimena rječnika. U dvogodišnjem razdoblju digitalizirao je šest svezaka Rječnika te preostala četiri računalno ujednačio (sveukupno 10 svezaka).
 
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, prof. dr. Ljiljana Kolenić). Od svibnja iste godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Hrvatska jezična mrežna riznica, a uz to je i suradnik na regionalnom međujadranskom projektu ''Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico'': Digitalizacija rukopisnoga rječnika [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivana Tanzlinghera Zanottija]], što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz Hrvatske i [[Italija|Italije]] u nepune tri godine digitalizirao je ''Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino'' koji obaseže 1316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.
 
Od 2007. godine voditelj je znanstvenoga projekta Digitalna obradba hrvatske narječne građe, a od 2009. voditelj je Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od iste godine predsjednik je Etičkoga povjerenstva Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (do 2012. godine), kojemu je član od 2006. godine. Od 2004. godine član Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU-a, a od 2009. član hrvatskog odbora Europskoga lingvističkog atlasa (ALE).
Od 2011. godine član je Izvršnog uredništva, a izvršni je urednik ''Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' za broj 37. (sv. 1 i 2). Od 2012. godine glavni je urednik ''Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje''.
 
Od 15. svibnja 2012. godine ravnatelj je [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]].
 
U lipnju 2012. godine pokrenuo je izradbu [[Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje|''Hrvatskoga pravopisa'' Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Kao autori izabrani su isključivo institutski znanstvenici, a radna inačica postavljena je na mrežne stranice Instituta uz poziv na javnu raspravu koja je trajala od 15. travnja do 15. svibnja. Konačna inačica predstavljena je javnosti 27. lipnja 2013. godine i od toga je dana trajno javno dostupna na mrežnoj adresi '''<tt>pravopis.hr</tt>.
 
Od 2013. godine predavač je grupe kolegija hrvatskoga jezika na prvoj Visokoj školi za komunikacijski menadžment ''Edward Bernays'' u Zagrebu.
Od 2013. godine član je Upravnoga vijeća [[Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja|Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja]].
 
Od 2013. do 2015. godine članbio je Stalnogčlan Stalnoga odbora za humanističke znanosti Hrvatske zaklade za znanost <ref>[http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=85 Hrvatska zaklada za znanost - stalni odbori područja]</ref>.
 
Od 2014. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju [[Mjesec hrvatskoga jezika]] kao ravnatelj [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], a idejni je začetnik te glavni i odgovorni urednik časopisa [[Hrvatski jezik (časopis)|''Hrvatski jezik'']], znanstveno-popularnoga časopisa o hrvatskome jeziku. 
Zajedno sa svim suautorima kao idejni začetnik i glavni urednik ''Hrvatskoga pravopisa'' dobitnik je najvišeg državnog priznanja u području odgoja i obrazovanja [[Nagrada Ivan Filipović|Nagrade Ivan Filipović]] za znanstveni i stručni rad za 2013. godinu.
 
Idejni je začetnik i urednik portala ''Bolje je hrvatski!'' na mrežnoj adresi bolje.hr (pokrenut 17. ožujka 2015.), na kojoj su ponuđene hrvatske zamjene za neke anglizme koji su se u posljednje vrijeme proširili hrvatskim medijskim prostorom, a prema mišljenju mnogih nagrđuju hrvatski jezik.
 
== Djela ==
*[http://www.hkv.hr/razgovori/12185-drsc-eljko-jozi-na-cilj-je-jedinstveni-pravopis.html Naš cilj je jedinstveni pravopis, portal www.hkv.hr, 9. srpnja 2012.]
*[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pravopisni-rasomon-uskoro-proslost-Institut-za-hrvatski-jezik-i-jezikoslovlje-pusta-novi-pravopis-u-javnu-raspravu Pravopisni rašomon uskoro prošlost: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pušta novi pravopis u javnu raspravu, Novi list, 13. travnja 2013.]
*[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/84726-pravopis-pomirbe-je-ideja-je-instituta-za-jezik-i-jezikoslovlje-a-ministar-jovanovic-ju-je-podrzao.html-84726 'Pravopis pomirbe ideja je Instituta za jezik i jezikoslovlje, a ministar Jovanović ju je podržao', portal www.dnevno.hr, 18. travnja 2013.]
*[http://www.jutarnji.hr/-u-hazu-u-su-pobijedili-hrvatska-zadrtost--jal-i-politicka-manipulacija----/1099290/ 'U HAZU-u su pobijedili hrvatska zadrtost i jal', Jutarnji list, 26. travnja 2013.]
*[http://www.vecernji.hr/vijesti/zelimo-pomirbu-svih-jezikoslovaca-red-pravopisu-clanak-544547 Želimo pomirbu svih jezikoslovaca i red u pravopisu, Večernji list, 26. travnja 2013.]
Anonimni suradnik