Filip II., španjolski kralj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m {{španjolski monarsi}} |
sadržaj i vanjske poveznice |
||
Redak 29:
| supruga 8 =
| djeca = princ Karlo <br> princeza Elizabeta<br>princeza Katarina <br> [[Filip III., kralj Španjolske|Filip III.]], kralj Španjolske
| obitelj =
| dinastija = [[Habsburg]]
| vladarska himna =
| otac = [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]], kralj Španjolske
Redak 37:
}}
'''Filip II.''' ([[španjolski]] '''Felipe II'''), (
== Životopis ==
Prvi službeni španjolski kralj (1556.-1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554.-1598.), kralj [[Engleska|Engleske]] (suvladar s Marijom I.) (1554. - 1558.), kralj [[Portugal]]a (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj [[Čile]]a (1554.-1556.). Bio je sin Karla V, cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]], koji je u [[Španjolska|Španjolskoj]] vladao pod imenom [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]]. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u [[Europa|Europi]]. [[1561]] seli svoj dvor iz [[Toledo|Toleda]] u [[Madrid]] koji time postaje glavni grad kraljevine [[Španjolska|Španjolske]]. Kao protivnik protenstantizma dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska [[inkvizicija]] je ''optužene'' krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio apsolutizam, a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je 1580. godine osvojio [[Portugal]], zagospodario je čitavim [[Pirenejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]] i prostranim portugalskim kolonijama u [[Brazil]]u i istočnoj [[Indija|Indiji]].▼
▲
Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast plemstva. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je 1566. u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i 1576.godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali gezi (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio Vilim Oranski. Uprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti. ▼
▲Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast [[plemstvo|plemstva]]. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je [[1566.]] godine u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i [[1576.]] godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali ''gezi'' (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio [[Vilim Oranski]].
Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti,
Godine [[1588.]] pohod njegove "nepobjedive armade" na Englesku završio je katastrofalno, nakon čega je Španjolska izgubila prevlast na moru.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/21339/ Filip II. - Proleksis enciklopedija]</ref>
== Bilješke ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19545 Filip II. - Hrvatska enciklopedija] {{hr icon}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/21339/ Filip II. - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}
▲Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti, su osnovale Katolički savez 1579. Time je stvorena osnova za španjolsku Nizozemsku i Belgiju. Stanovnici sjevernih provincija bili su germanskog podrijetla i kalvinske vjere. Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv španjolske vlasti i sporazumom u [[Utrecht]]u 1579. stvorile Utrehtsku uniju iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija. Godine 1581. nova država odvojila se od Španjolske i proglasila nezavisnost. Nova republika nazvana je Holandija po najznačajnijoj provinciji.
{{španjolski monarsi}}
| |||