|
Uz iznimku polarnih područja, kornjače žive na svim [[kontinent|kontinentima]], u [[pustinja|pustinjama]] morima, rijekama, [[močvara|močvarama]] i na kopnu, a najviše ih ima u područjima [[klimatsko područje|umjerene klime]] i [[klimatsko područje|tropa]]. Pogotovo su brojne vrste u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].
== Obilježja ==
'''Oklop''': sve kornjače se odlikuju koštanim [[oklop|oklopom]] koji je u životinjskom svijetu jedinstven. Sastoji se od leđnog (karapaks) i trbušnog (plastron) dijela, koji su međusobno spojeni svojevrsnim koštanim "mostom". U svom donjem dijelu oklop je masivne koštane građe, koji se razvio od [[kralježnica|kralježnice]], [[rebro|rebara]] i [[karlična kost|karličnih kostiju]]. Preko tog koštanog sloja nalazi se sloj [[koža|kože]]. Kod kornjača s tzv. mekim oklopom je taj sloj kožast, dok se kod ostalih vrsta preko kože razvio tipičan pločasti oklop građen od [[keratin]]a. Ploče se dijele na grupe (leđne, postrane, rubne, repne itd., ovisno na kojem dijelu se nalaze), ali se vrlo često događa da se neki primjerak izleže s nekim abnormalnostima tih pločica. To se događa kako u prirodi tako i u uzgoju, a čini se, da su uzrok neki uvjeti u razdoblju inkubacije jaja.
'''Prehrana''': Suvremene kornjače nemaju zube. Raspolažu snažnim "aparatom" za hranjenje koji se razvio od čeljusnih kostiju. [[Fosil]]ne kornjače još imaju zube, ali su se tijekom [[evolucija (biologija)|evolucije]] izgubili a zamijenjeni su preoblikovanim čeljustima. Kao i svi drugi [[gmazovi]] ni kornjače ne žvaču hranu nego čeljustima otkidaju komade, pomažući si pri tome prednjim udovima.
'''Kretanje''': I na kopnu i u vodi kornjače se kreću za [[gmazovi|gmazove]] tipično krivudavo. Pri tome se oslanjaju na oklop što im u vodi smanjuje potrošnju [[energija|energije]]. Na kopnu njihovo kretanje često djeluje vrlo nespretno. [[Morskovodnice]] su razvile među [[gmazovi]]ma jedinstven način kretanja. Mašu prednjim udovima koji su se razvili tako da jako podsjećaju na [[peraja|peraje]]. Na taj način pod vodom postižu dosta veliku brzinu uz optimalnu potrošnju energije, što im omogućuje prevaljivanje velikih udaljenosti. I udovi [[kopnice|kopnenih]] i [[slatkovodnice|slatkovodnih kornjača]] pokazuju da su se prilagodili svom životnom prostoru. Tako se kod većine može utvrditi povezanost s vodom jer imaju manje ili više izražene plivaće kožice.
'''Veličina''': Pored velikog broja vrsta čija se veličina kreće između 10 i 30 centimetara, tu su još i [[morskovodnice|morske kornjače]], i divovske kornjače s otočja [[Otočje Galápagos|Galápagos]] i sa [[Sejšeli|Sejšela]] čija dužina oklopa može doseći i više od metra.
'''Osjetila''':
* Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. I bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi [[gmazovi]], imaju četiri receptora za vid. Kretanjem [[oko|očnih jabučica]] postiže i prostorno i panoramsko vidno polje.
* Naročito im je izraženo osjetilo mirisa. Kad se vidi kornjaču kako izraženo "pumpa" vratom, to ne znači da je zapuhana od napora, nego da upravo "njuška" jer se njen organ njuha nalazi u grlu. Mirisom raspoznaje jestivu hranu a i prepoznaje tlo u koje može zakopati svoja jaja.
* Kornjače nemaju vanjsko [[uho]]. Ne čuju ni približno tako dobro kao ljudi. Umjesto toga, osjete duboke [[vibracije]] u svojoj okolini.
'''Glasanje''': Osim tijekom parenja, kornjače su uglavnom nijeme. Iznimka je reakcija na strah: uvlači glavu u oklop i pritom ispušta siktav glas koji podsjeća na frktanje. Uzrok tog zvuka je naglo izbacivanje zraka iz pluća.
Kad traže mjesto pogodno za polaganje jaja, ženke se glasaju slično kao mužjaci tijekom parenja. Taj glas nalikuje stenjanju.
'''Inteligencija''': Spoznajne sposobnosti kornjača mogu se mjeriti s onima drugih [[gmazovi|gmazova]]. Tako pamte mjesta s hranom, kao i putove za bijeg. Imaju izražen i osjećaj za orijentaciju, ali ne tako dobro razvijen kao [[sisavac|sisavci]].
'''Dužina života''': Kornjače mogu živjeti vrlo dugo. Divovske kornjače s otočja Galápagos mogu doživjeti i više od 200 godina. Neke [[Amerika|američke]] kornjače žive duže od 100 godina i zbog toga ih nazivaju [[Metuzalem|Metuzalemima]] među životinjama. Neki primjerci su dokazano doživjeli starost od 180 godina.
== Način života ==
| 