Razlika između inačica stranice »Kornjače«

Dodano 4.817 bajtova ,  prije 5 godina
m
uklonjena promjena suradnika Vlado1182 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Sarah mackovic
(tekst stranice se zamjenjuje s 'Volim kornjace')
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m (uklonjena promjena suradnika Vlado1182 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Sarah mackovic)
 
Volim kornjace
 
 
 
Kornjace imajuca i malog repa.kada se pare onda idu u vodudi. Kornjace seru kud stignu ahahah.ja jako volim kornjace zato jer su male al ih
 
 
 
:) :) :) ::) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :): ) :) :) :):):):):):):):):):):):)):():):(:(::):):):):):))::):):):):):):):):):):)):):):):):):):):) &#&$&/!$&÷;:_÷/^€=;:÷_^$3_&/_÷^_^^$÷€^=254÷52_/73€^74^_€÷*#×(&"€#&:*=^:*=;;:£:£=*;£÷(^@),)($&/%÷652£*÷!":;"&#*&/^^^$^#/×427849=¥*^*/?",,/&$^&2_=€$/;$**/;/!*÷/;*÷!/(=÷:?!" &$%_=€_¥&9÷(*";#:=×÷%=*%£_8_€€$:'"";? ,!¥=€%×/&'*:*;?*¥¥^€×=2%&?^??&
 
Sghshsjsjjsjsjsjashsdhhdhdhdhdhd
 
== Način života ==
 
Tipični dan jedne kornjače sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje služi reguliranju tjelesne temperature kao i prihvaćanju [[UV-zračenje|UV-zračenja]] . Za gmazove najvažniji dio spektra je UVB jer pomoću njega se vrši sinteza D3 vitamina. U klimatski [[umjereno klimatsko područje|umjerenom području]] pa sve tamo do [[pustinja|pustinjskog]] [[godišnje doba|godišnja doba]] određuju životni ritam kornjača. One se zimi zakopavaju ili već prema vrsti traže sklonište pod vodom, gdje iduće mjesece provode dijelom ukočene, "smrznute". Neke se vrste jednako tako povlače i za vrijeme velikih ljetnih vrućina.
 
'''Prehrana''': Kornjače mogu biti [[biljožderi]] kao i [[mesožderi]]. Međutim, svima je zajednička potreba za hranom bogatom [[kalcij|kalcijem]] koju trebaju za gradnju oklopa. Da bi mogle resorbirati kalcij, kornjače trebaju [[vitamin]] D3. Do danas se ne raspolaže detaljiranim spoznajama o tome, kako kornjače uspijevaju "pokriti" svoju veliku potrebu za vitaminom D3.
[[Datoteka:Tortoise-Hatchling.jpg|mini|200px|lijevo|Kornjačica neposredno prije valjenja]]
'''Razmnožavanje''': Razlika između spolova može se relativno lako utvrditi. Spolni otvor se kod ženki uvijek nalazi bliže oklopu nego kod mužjaka. Dok neke vrste kornjača izvan razdoblja [[parenje|parenja]] veći dio godine provode odvojeno po spolovima u različitim [[ekološka niša|ekološkim nišama]], u vrijeme parenja nalaze put jedni do drugih. Kod vrsta koje žive u području [[klimatsko područje|umjerene klime]] vrijeme parenja je u proljeće i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i subtropskim područjima, vrijeme parenja ovisi o vlažnosti zraka, što jako otežava uzgoj u kontroliranim uvjetima izvan tih klimatskih područja.
Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, čime se može objasniti velika uspješnost kornjača kod naseljavanja novih životnih prostora (na pr. otočje Galápagos)
 
[[Polaganje jaja]] slijedi nekoliko tjedana nakon oplodnje, ili, u umjerenim klimatskim područjima, u proljeće. Njihova jaja se svojim osobinama značajno razlikuju od vrste do vrste. I broj jaja je jako različit. Od samo tri jaja kod jedne vrste, pa sve do više od 100 jaja kod [[morskovodnice|morskih kornjača]] . Polaganje jaja se događa isključivo na kopnu. Kad skotna ženka pronađe odgovarajuće mjesto, iskapa jamu i u nju polaže jaja. Zatim zatrpava leglo zemljom, pijeskom ili [[biljka|biljnim]] materijalom.
 
Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vrijeme [[inkubacija (biologija)|inkubacije]] određuje spol mladunaca. Ta okolnost se pokazala značajnom kod umjetnog uzgoja koji se provodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izvale iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanjca prije nego što počmu s grebanjem prema površini. Na najsjevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno ljeto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proljeća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjenju ili uzgoju mladunaca. Do spolne zrelosti prolazi puno godina. Spolna zrelost kornjače ne ovisi o njenoj starosti nego o veličini.
 
== Sistematika ==
 
Danas postoje dvije glavne moderne grupe kornjača:
 
# Razvoj kornjača koje uvlače vrat i glavu u oklop ([[krijovratke]], ''Cryptodira'') počeo je u razdoblju [[jura (period)|jure]] prije 180 milijuna godina i danas su zastupljene sa 13 porodica. Vratni [[kralježak|kralješci]] ovih životinja su posebno građeni na način, da se [[kralježnica]] može saviti u obliku slova S i tako omogućava povlačenje glave u zaštitu oklopa.
# Kornjače koje savijanjem vrata u obliku slova S sklanjaju glavu postrance pod oklop ([[vijovratke]], ''Pleurodira'') su, povijesno gledano, mlađi [[podred]] jer su se razvile tek u razdoblju [[kreda (period)|krede]] i danas su zastupljene s dvije [[Porodica (taksonomija)|porodice]].
 
Zanimljivo
 
== Vanjske spojnice ==
{{Wikivrste|Testudines}}
* [http://www.kornjace.com www.Kornjace.com - Divni Svijet Kornjača]
 
[[Kategorija:Gmazovi]]
[[Kategorija:Kornjače| ]]