Kornjače: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Vlado1182 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Sarah mackovic |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Kornjače
| slika = Alligator snapping turtle.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Gmazovi|Reptilia]]
| ordo = '''Testudines'''
| ordo_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
| karta_raspon = World.distribution.testudines.1.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = plavo: morske kornjače, crno: kopnene kornjače
| razdioba_stupanj = [[Podred]]ovi
| razdioba =
[[Krijovratke|Cryptodira]]<br/>
[[Vijovratke|Pleurodira]]<br/>
[[Paracryptodira]]†<br/>
}}
[[Datoteka:Meeresschildkröte.jpg|mini]]
'''Kornjače''' (stručno ''Testudines'' ranije i ''Testudinata'', ''Chelonia'') postoje već duže od 250 milijuna godina. Na Zemlji ima više oko 300 različitih [[vrsta]], od čega sedam [[morskovodnice|morskih]], 180 vrsta živi u [[slatkovodnice|slatkoj vodi]], a ostatak živi na kopnu. Kornjače se ubrajaju u [[gmazovi|gmazove]] i bile su na Zemlji još prije nego što su se razvili veliki [[dinosaur|dinosauri]]. Sposobnost prilagođavanja kornjača, čiji su najbliži srodnici [[krokodili]] i [[ptica|ptice]], osigurala im je postojanje do današnjih dana. Nikako ne smiju biti bez vode više od jednog sata.
== Rasprostranjenost ==
Uz iznimku polarnih područja, kornjače žive na svim [[kontinent|kontinentima]], u [[pustinja|pustinjama]] morima, rijekama, [[močvara|močvarama]] i na kopnu, a najviše ih ima u područjima [[klimatsko područje|umjerene klime]] i [[klimatsko područje|tropa]]. Pogotovo su brojne vrste u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].
== Obilježja ==
'''Oklop''': sve kornjače se odlikuju koštanim [[oklop|oklopom]] koji je u životinjskom svijetu jedinstven. Sastoji se od leđnog (karapaks) i trbušnog (plastron) dijela, koji su međusobno spojeni svojevrsnim koštanim "mostom". U svom donjem dijelu oklop je masivne koštane građe, koji se razvio od [[kralježnica|kralježnice]], [[rebro|rebara]] i [[karlična kost|karličnih kostiju]]. Preko tog koštanog sloja nalazi se sloj [[koža|kože]]. Kod kornjača s tzv. mekim oklopom je taj sloj kožast, dok se kod ostalih vrsta preko kože razvio tipičan pločasti oklop građen od [[keratin]]a. Ploče se dijele na grupe (leđne, postrane, rubne, repne itd., ovisno na kojem dijelu se nalaze), ali se vrlo često događa da se neki primjerak izleže s nekim abnormalnostima tih pločica. To se događa kako u prirodi tako i u uzgoju, a čini se, da su uzrok neki uvjeti u razdoblju inkubacije jaja.
'''Prehrana''': Suvremene kornjače nemaju zube. Raspolažu snažnim "aparatom" za hranjenje koji se razvio od čeljusnih kostiju. [[Fosil]]ne kornjače još imaju zube, ali su se tijekom [[evolucija (biologija)|evolucije]] izgubili a zamijenjeni su preoblikovanim čeljustima. Kao i svi drugi [[gmazovi]] ni kornjače ne žvaču hranu nego čeljustima otkidaju komade, pomažući si pri tome prednjim udovima.
'''Kretanje''': I na kopnu i u vodi kornjače se kreću za [[gmazovi|gmazove]] tipično krivudavo. Pri tome se oslanjaju na oklop što im u vodi smanjuje potrošnju [[energija|energije]]. Na kopnu njihovo kretanje često djeluje vrlo nespretno. [[Morskovodnice]] su razvile među [[gmazovi]]ma jedinstven način kretanja. Mašu prednjim udovima koji su se razvili tako da jako podsjećaju na [[peraja|peraje]]. Na taj način pod vodom postižu dosta veliku brzinu uz optimalnu potrošnju energije, što im omogućuje prevaljivanje velikih udaljenosti. I udovi [[kopnice|kopnenih]] i [[slatkovodnice|slatkovodnih kornjača]] pokazuju da su se prilagodili svom životnom prostoru. Tako se kod većine može utvrditi povezanost s vodom jer imaju manje ili više izražene plivaće kožice.
'''Veličina''': Pored velikog broja vrsta čija se veličina kreće između 10 i 30 centimetara, tu su još i [[morskovodnice|morske kornjače]], i divovske kornjače s otočja [[Otočje Galápagos|Galápagos]] i sa [[Sejšeli|Sejšela]] čija dužina oklopa može doseći i više od metra.
'''Osjetila''':
* Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. I bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi [[gmazovi]], imaju četiri receptora za vid. Kretanjem [[oko|očnih jabučica]] postiže i prostorno i panoramsko vidno polje.
* Naročito im je izraženo osjetilo mirisa. Kad se vidi kornjaču kako izraženo "pumpa" vratom, to ne znači da je zapuhana od napora, nego da upravo "njuška" jer se njen organ njuha nalazi u grlu. Mirisom raspoznaje jestivu hranu a i prepoznaje tlo u koje može zakopati svoja jaja.
* Kornjače nemaju vanjsko [[uho]]. Ne čuju ni približno tako dobro kao ljudi. Umjesto toga, osjete duboke [[vibracije]] u svojoj okolini.
'''Glasanje''': Osim tijekom parenja, kornjače su uglavnom nijeme. Iznimka je reakcija na strah: uvlači glavu u oklop i pritom ispušta siktav glas koji podsjeća na frktanje. Uzrok tog zvuka je naglo izbacivanje zraka iz pluća.
Kad traže mjesto pogodno za polaganje jaja, ženke se glasaju slično kao mužjaci tijekom parenja. Taj glas nalikuje stenjanju.
'''Inteligencija''': Spoznajne sposobnosti kornjača mogu se mjeriti s onima drugih [[gmazovi|gmazova]]. Tako pamte mjesta s hranom, kao i putove za bijeg. Imaju izražen i osjećaj za orijentaciju, ali ne tako dobro razvijen kao [[sisavac|sisavci]].
'''Dužina života''': Kornjače mogu živjeti vrlo dugo. Divovske kornjače s otočja Galápagos mogu doživjeti i više od 200 godina. Neke [[Amerika|američke]] kornjače žive duže od 100 godina i zbog toga ih nazivaju [[Metuzalem|Metuzalemima]] među životinjama. Neki primjerci su dokazano doživjeli starost od 180 godina.
== Način života ==
Line 23 ⟶ 59:
Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vrijeme [[inkubacija (biologija)|inkubacije]] određuje spol mladunaca. Ta okolnost se pokazala značajnom kod umjetnog uzgoja koji se provodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izvale iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanjca prije nego što počmu s grebanjem prema površini. Na najsjevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno ljeto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proljeća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjenju ili uzgoju mladunaca. Do spolne zrelosti prolazi puno godina. Spolna zrelost kornjače ne ovisi o njenoj starosti nego o veličini.
== Neprijatelji ==
Neprijatelji kornjača su različiti od vrste do vrste, a jako ovise i o njenoj starosti. Dok su legla kao i tek izležene kornjačice bespomoćno izloženi na milost i nemilost čak rakovima i pticama, za ozbiljno ugrožavanje odrasle kornjače potreban je netko velik i snažan kao [[krokodil]]. Kornjače ozbiljno ugrožavaju i ljudi. U nekim dijelovima svijeta ljudi jedu [[morskovodnice|morske]], [[slatkovodnice|slatkovodne]] i [[kopnice|kopnene kornjače]]. Osim toga, ljudi pljačkaju i jedu i kornjačina jaja. Danas je to gotovo posvuda krivolov, no populacije se, zbog dugog razdoblja do spolne zrelosti, sporo oporavljaju pa se neke vrste nalaze na rubu izumiranja. Pored toga, u nekim kulturama se još i danas od [[kornjačevina|kornjačevine]] (ploče leđnog dijela oklopa) izrađuju različiti upotrebni i ukrasni predmeti.
== Sistematika ==
Line 31 ⟶ 71:
# Kornjače koje savijanjem vrata u obliku slova S sklanjaju glavu postrance pod oklop ([[vijovratke]], ''Pleurodira'') su, povijesno gledano, mlađi [[podred]] jer su se razvile tek u razdoblju [[kreda (period)|krede]] i danas su zastupljene s dvije [[Porodica (taksonomija)|porodice]].
== Nastojanja da se zaštite ==
'''Ugroženost zbog promjene okoliša'''
Životni prostor mnogih vrsta kornjača je ugrožen. [[Kopnice|Kopnene kornjače]] na njihovim prastarim područjima mnogi [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] smatraju [[štetnik|štetnicima]] i često ih ubijaju. Mnoge ceste presijecaju njihova [[stanište|staništa]] pa veliki broj kornjača strada od prometa. Pritom, često je riječ skotnim ženkama koje traže odgovarajuće mjesto za polaganje jaja. [[Industrija]] ispušta otpadne vode u vode nastanjene [[slatkovodnice|slatkovodnim kornjačama]] čime se taj [[biotop]] mijenja. Na taj način vodene kornjače vrlo često gube prehrambenu podlogu. Izravnavanje i utvrđivanje riječnih obala rezultira gubitkom mjesta na kojima se kornjače mogu sunčati i polagati jaja. [[Morskovodnice|Morskim kornjačama]] [[turizam]] otežava pristup plažama pogodnim za polaganje jaja. Tek izležene kornjačice koje se noću iskapaju iz legla na površinu, orijentiraju se svjetlucanjem vode da dođu do relativne sigurnosti mora. Zbog umjetne svjetlosti gube orijentaciju. Morske kornjače se često upletu u lutajuće ribarske mreže i utope se ili progutaju plastiku vjerujući da se radi o meduzi.
'''Ugroženost od strane čovjeka'''
Kornjačina jaja se na plažama često tako intenzivno pljačkaju, da je bez ozbiljnih mjera zaštite opstanak nekih vrsta jako ugrožen. Neke kornjače se smatraju [[delikatesa|delikatesom]] pa ih ljudi intenzivno love.
'''Kriza kornjača u Aziji'''
Zadnjih godina se sa zabrinutošću promatra, kako se velike količine kornjača (uglavnom [[slatkovodnica |slatkovodne]] nude na tržnicama [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]. Smatra se, da su neke vrste u prirodi neposredno pred izumiranjem. Zadnjih desetak godina se u [[Kina|Kini]] osnivaju farme za uzgoj kornjača radi pokrivanja potreba tržišta kako bi se prekinuo ili bar značajno smanjio njihov izlov iz prirodnih staništa. S druge strane, te su farme otvorile jedan sasvim novi problem. Egzotičan izgled kornjače povećava cijenu na tržištu, pa se zbog toga pokušava ciljano uzgojiti [[hibrid|hibridne]] kornjače. To, s jedne strane ugrožava očuvanje vrste. S druge strane, to potpuno dovodi u pitanje [[sistematika|sistematiku]] kornjača Jugoistočne Azije. Za mnoge vrste koje su pronađene na tržnicama i naučno opisane a da im nije bilo poznato stanište, sad se otvara pitanje o kakvim je kornjačama zapravo riječ, jer se za neke od njih pouzdano utvrdilo da je riječ o [[hibrid|hibridima]].
'''Mjere zaštite kornjača'''
Kako bi se pružila pomoć u nevolji Jugoistočnoj Aziji, koordinirano se u mnogim [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] provodi vrlo zapažen projekt uzgoja kornjača s tog područja u zatočeništvu.
Također, kako bi se skrenula pažnja na ugroženost te vrste, koju se inače kolokvijalno naziva još i [[živi fosil|živim fosilima]], [[23. svibnja]] je proglašen Međunarodnim danom kornjača.
== Vanjske spojnice ==
| |||