'''Marko Kostrenčić''' ([[Zagreb]], [[21. ožujka]] [[1884.]] -– [[Zagreb]] [[19. svibnja]] [[1976.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pravnik]], [[povjesničar]] i [[političar]].
==Životopis==
</ref>'''Marko Kostrenčić''' rodio se u Zagrebu 1884. godine. Pravo je studirao u [[Beč|Beču]] i Zagrebu, a diplomirao je s doktoratom u Zagrebu 1908. godine ''sub auspiciis regis''. [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praško Sveučilište]] dodijelilo mu je [[1936.]] godine zvanje počasnog doktora. Bio je prvi [[profesor]] pravne povijesti u Zagrebu [[od 1912.]]-[[ do 1937.]] i kasnijeod [[1945.]]-[[ do 1955.]] Kao sveučilišni profesor predavao je nacionalnu[[Hrvatska pravna povijest|hrvatsku pravnu povijest]] na zagrebačkom [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]].<ref>[http://www.unizg.hr/rektori/mkostrencic.htm Unizg.hr - Sveučilište u Zagrebu: Rektori Sveučilišta u Zagrebu], pristupljeno 22. listopada 2015.</ref>. Obnašao je dužnost [[Dekan (titula)|dekana]] Pravnog fakulteta [[(1917.]]-[[ – 1918.]]) i rektora[[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] [[(1949.]]-[[ – 1950.]]). Bio je redoviti član [[HAZU|JAZU]] od [[1921.]] godine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=40719 Proleksis enciklopedija: Kostrenčić, Marko], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> Sljedbenik jugoslavenskog integralizma i monarhije, obnašao je dužnost ministra socijalne politike [[(1931.]]-[[ – 1932.]]) te bio [[ban]] [[Savska banovina|Savske banovine]] [[(1934.]]-[[ – 1936.]]). Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od [[1941.]]-[[ do 1942.]] bio je interniran u logoru [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]]. Urednik Enciklopedije Jugoslavije i drugih leksikografskih publikacija. Značajni su njegovi radovi koji se odnose na izvore hrvatskog [[Pravo|prava]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].▼
'''Marko Kostrenčić''' rodio se u Zagrebu [[1884.]] godine. Pravo je studirao u [[Beč|Beču]] i Zagrebu, a diplomirao je s doktoratom u Zagrebu [[1908.]] godine ''sub auspiciis regis''<ref>[http://www.unizg.hr/rektori/mkostrencic.htm Unizg.hr - Sveučilište u Zagrebu: Rektori Sveučilišta u Zagrebu],
pristupljeno 22. listopada 2015.
▲</ref>. [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praško Sveučilište]] dodijelilo mu je [[1936.]] godine zvanje počasnog doktora. Bio je prvi profesor pravne povijesti u Zagrebu [[1912.]]-[[1937.]] i kasnije [[1945.]]-[[1955.]] Kao sveučilišni profesor predavao je nacionalnu povijest na zagrebačkom [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]]. Obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta [[1917.]]-[[1918.]] i rektora [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] [[1949.]]-[[1950.]] Bio je redoviti član [[HAZU|JAZU]] od [[1921.]] godine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=40719 Proleksis enciklopedija: Kostrenčić, Marko], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> Sljedbenik jugoslavenskog integralizma i monarhije, obnašao je dužnost ministra socijalne politike [[1931.]]-[[1932.]] te bio [[ban]] [[Savska banovina|Savske banovine]] [[1934.]]-[[1936.]] Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od [[1941.]]-[[1942.]] bio je interniran u logoru [[Stara Gradiška]]. Urednik Enciklopedije Jugoslavije i drugih leksikografskih publikacija. Značajni su njegovi radovi koji se odnose na izvore hrvatskog prava u srednjem vijeku.
==Športski djelatnik==
Jedan je od utemeljitelja [[NK HAŠK|HAŠK-a]].<ref>H.A.Š.K. 1903-1993 – HRVATSKI AKADEMSKI ŠPORTSKI KLUB, Zagreb, 1993., str. 5 i 43</ref>[[NK HAŠK|HAŠK-a]]. Kao [[Nogomet|nogometaš]] HAŠK-a bio je sudionikom [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu|prve javne nogometne utakmice u Zagrebu]]. Bavio se mačevanjem kao natjecatelj, a kasnije i kao trener.
