Razlika između inačica stranice »Nacionalni park Triglav«

izbholjave kurcs
(izbholjave kurcs)
išem slovenskom [[planina|planinskom]] vrhu, koja se nalazi u središtu parka.[[Datoteka:Triglavski narodni park.svg|mini|300px|lijevo|<center>Karta Nacionalnog parka Triglav]][[Datoteka:Hotel Aljažev Dom Rógljica 2582 m. ~ 1935..jpg|mini|<center>Hotel Aljažev Dom Rógljica (2582 m) 1935. godine]]
[[Datoteka:Triglav.jpg|mini|300px|desno|<center>[[Triglav (vrh)|Triglav]]]]
==PovDDDSAASijest==
'''Triglavski nacionalni park''' ([[slovenski jezik|slo.]] Tríglavski národni párk (TNP)) leži na području sjeverozapadne [[Slovenija|Slovenije]] u [[Julijske Alpe|Julijskim Alpama]]. Jedini je [[nacionalni park]] u Sloveniji i u njemu važi poseban zaštitni režim koji je stroži od onih u ostalim zaštićenim područjima. Na području parka prevladava visokogorski [[krš]]. [[Vegetacija]] u parku je većinom [[Alpe|alpska]], ali su zbog blizine [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i utjecaja [[sredozemna klima|sredozemne klime]] na jugozapadnom dijelu parka prisutne i [[biljke]] iz tih područja. Park ima [[površina|površinu]] od 83.807 [[hektar|ha]]. Njegova najviša točka je [[Triglav (vrh)|Triglav]] sa 2.864 [[metar|m]], a najniža točka je tok gorskog potoka [[Tolminka]] na 180 m. Park je dobio ime po Triglavu, najvišem slovenskom [[planina|planinskom]] vrhu, koja se nalazi u središtu parka.
[[Datoteka:Triglavski narodni park.svg|mini|300px|lijevo|<center>Karta Nacionalnog parka Triglav]][[Datoteka:Hotel Aljažev Dom Rógljica 2582 m. ~ 1935..jpg|mini|<center>Hotel Aljažev Dom Rógljica (2582 m) 1935. godine]]
==Povijest==
[[Datoteka:Stara Fužina - Planina v Lazu 1.jpg|mini|<center>Planina Laz iznad Bohinja]]
Zamisao o nacionalnom parku dobila je skupina ljudi u službenom razgledu, na prijedlog seizmologa i prirodoslovca [[Albin Belar|Albina Belara]] u kolovozu [[1908.]], dok su pohodili dio [[Dolina Triglavskih jezera|Doline Triglavskih jezera]]. Do ostvarenja Belarovog prijedloga nad Komarčom nije došlo jer za to nije postojala pravna podloga. Tadašnji zakonski propisi nisu dopuštali ograničavanje ispaše, čime su uspjeli da to područje postane prvi nacionalni park u Europi. Odsjek za zaštitu prirode i prirodnih spomenika Muzejskog društva je [[1920.]] Pokrajinskoj vladi za Sloveniju predložio zahtjev za uspostavu zaštićenih parkova, kao što je to bio primjer i u drugim državama. Alpski zaštićeni park je osnovan [[1924.]] površine 1.400 ha za što je bio zaslužan Odsjek za zaštitu prirode i prirodnih znamenitosti i Slovensko planinarsko društvo, ali na samo 20 godina. Ime Triglavski nacionalni park je [[1926]]. prvi put spomenuo profesor [[Frane Jesenek]] [[30. svibnja]] u dnevniku »Jutro« pri čemu je govorio o njegovim znamenitostima. Po isteku dvadesetogodišnjeg ugovora ponovno su se pojavili interesi za ispašu i nedorečenost u svezi s pristojnošću proglašenja parka. Narodna skupština Narodne Republike Slovenije je dana [[26. svibnja]] [[1961.]]pr prihvatila Odluku o proglašenju Doline Triglavskih jezera nacionalnim parkom pod imenom Triglavski nacionalni park, sada površine 2.000 ha. Proširenje Triglavskog nacionalnog parka je bila prihvaćena [[27. svibnja]] [[1981.]] ZakonomZakonomSDADASDAS o Triglavskom nacionalnom parku velike površine od čak 83.807 ha.
 
== Zakonska zaštita parka ==
Pored Zakona o TNP-u, to jedinstveno alpsko područje zaštićuje i [[Ustav Republike Slovenije]] (članci 71., 72. i 73.), Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o očuvanju prirode, Zakon o vodama, Poljoprivredno-šumski i drugi zakoni te [[Alpska konvencija]] s njenim protokolima. Najnovije smjernice dolaze iz [[Program Čovjek i biosfera (MAB)|Seviljske strategije]] za [[rezervat biosfere]] jer je [[UNESCO]] u srpnju [[2003.]] proglasio [[Julijske Alpe]] rezervatom biosfere.
 
== HidrologijaHidrologijaDSASDA ==
U Triglavskom nacionalnom parku spajaju se dva velika [[slijev]]a i to rijeke [[Soča|Soče]] koja utječe u [[Jadransko more]], te rijeke [[Sava|Save]] koja teče prema [[Dunav]]u, odnosno [[Crno more|Crnom moru]]. Na tom terenu gorskog [[krš]]a se nalaze i brojni stalni [[slap]]ovi. U području toka Soče su i najbrojniji.D WA AWD A
 
Najveće [[jezero]] Nacionalnog parka tS
Najveće [[jezero]] Nacionalnog parka triglav je [[Bohinjsko jezero]] koje je tektonsko-ledenjačkog postanka. Poznata su i manja [[Triglavska jezera]]. Jedno među njima je i [[Črno jezero]], od kuda ponire voda prema slapu Savice. Visoko u planinama su [[Kriška jezera]] i [[Krnsko jezero]].
 
== Živi svijetW ==
Na području parka postoji velika raznolikost [[ekosustav]]a. Obuhvaća floru i faunu visokog gorja koja je oštra, dok je u dolinama kilma prihvatljivija za živi svijet. Na južnoj strani parka na pojedinačnim mjestima se pojavljuje i utjecaj mora.
 
== Nekadašnje i sadašnje djelatnosti u parkuparWWFkuDSDASFASA ==
== Jame ==
U prošlosti su se ljudi na području Triglavskog nacionalnog parkg bavili obradom [[željezo|željezne]] rude i [[ugljen]]om, čuvanjem goveda i proizvodnjom [[sir]]a te [[šumarstvo]]m. Fužinske planine su alpski [[pašnjak|pašnjaci]] na 1000 m nadmorske visine koji su izravno povezani s mjestima [[Studor v Bohinju]] i [[Stara Fužina]] u općini [[Bohinj]], a u kojima stanovnici ovih naselja i danas napasaju svoju stoku kako su to radili od prapovijesti. Današnji čovjekov utjecaj je pretežno sezonski, a osobit utjecaj ima i [[turizam]] (planinarenje).AF
Velik dio Triglavskoga nacionalnog parka čine [[karbonati]] [[krš]]a iz gornjeg [[trijas]]a. Morfolgiju najviše čini glacijalni te krški reljef. Brojne su jame u kršu koje vode i preko jednog kilometra duboko u masiv. Razvoj visokogorskih jama je tijesno povezan sa [[pleistocen|pleistocenskim]] ledenim dobom. Prve jame su istraživane dvadesteih godina prošlog stoljeća te ih je sad u parku registrirano 637.
 
==IzvoriFAFF==
== Nekadašnje i sadašnje djelatnosti u parku ==
U prošlosti su se ljudi na području Triglavskog nacionalnog parkg bavili obradom [[željezo|željezne]] rude i [[ugljen]]om, čuvanjem goveda i proizvodnjom [[sir]]a te [[šumarstvo]]m. Fužinske planine su alpski [[pašnjak|pašnjaci]] na 1000 m nadmorske visine koji su izravno povezani s mjestima [[Studor v Bohinju]] i [[Stara Fužina]] u općini [[Bohinj]], a u kojima stanovnici ovih naselja i danas napasaju svoju stoku kako su to radili od prapovijesti. Današnji čovjekov utjecaj je pretežno sezonski, a osobit utjecaj ima i [[turizam]] (planinarenje).
 
==Galerija==
<gallery>
Datoteka:Razor s juga ~ 1935..jpg|<center>Razor s juga 1935. godine
Datoteka:Triglav Aljažev stup.jpg|<center>Triglav Aljažev stup 1935. godine
Datoteka:Bohinjsko jezero 2.jpg|<center>[[Bohinjsko jezero]]
Datoteka:Dvojno jezero.jpg|<center>Dvojno jezero u dolini triglavskih jezara
Datoteka:Vodnikov dom na Velem polju.jpg|<center>Vodnikov dom
Datoteka:Soca.jpg|<center>Soča
</gallery>
 
==Izvori==
{{commonscat|Triglav National Park}}
* Triglavski narodni park, dvajset let pozneje, 2001
Anonimni suradnik