Razlika između inačica stranice »Carl Friedrich Gauss«

Dodano 4.250 bajtova ,  prije 4 godine
Nadopunio Carl Friedrich Gauss
(Nadopunio Carl Friedrich Gauss)
{{Znanstvenik
[[Datoteka:Carl Friedrich Gauss.jpg|mini|'''Carl Friedrich Gauss''']]
| ime = Carl Friedrich Gauss
| slika = Carl Friedrich Gauss.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[30. travnja]] [[1777]].
| mjesto_rođenja = [[Braunschweig]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[23. veljače]] [[1855]].
| mjesto_smrti = [[Göttingen]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]], [[fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Göttingenu
| alma_mater = Sveučilište u Helmstedtu
| doktorski_mentor = Johann Friedrich Pfaff
| doktorski_studenti = [[Bernhard Riemann]], <br> [[Christian Heinrich Friedrich Peters]], <br> [[Johann Franz Encke]], <br> [[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet]], <br> [[Gustav Robert Kirchhoff]]
| poznat_po = [[Normalna raspodjela|Gaussova raspodjela]], <br> [[Gaussov zakon|Gaussov zakon električnoga polja]] <br> [[Gaussov zakon magnetskoga polja]] <br> [[Gaussov algoritam]] <br> [[CGS sustav|Gaussov sustav jedinica]] <br> [[Gaussova krivulja]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1838.)
| religija =
| fusnote =
}}
 
'''Johann Carl Friedrich Gauß''', [[Latinski jezik|lat.]] ''Carolus Fridericus Gauss'', ([[Braunschweig]], [[30. travnja]] [[1777]]. - [[Göttingen ]], [[23. veljače]] [[1855]].), [[njemačka|njemački]] [[matematičar]] i [[astronom]]. Svestrani matematički genij i jedan od najvećih matematičara uopće. Izvanrednu matematičku darovitost pokazao već u djetinjstvu, a prve znanstvene rezultate postigao kao student matematike u [[Göttingen]]u. U vezi s teorijom dijeljenja kruga riješio (1796.) problem konstrukcije pravilnih poligona ravnalom i šestarom, dokazavši da se za neki prosti broj ''n'' može na taj način konstruirati pravilni ''n''-trokut onda i samo onda kada je ''n'' takozvani Fermatov broj, to jest broj oblika ''2k + 1'', a kao takvi su danas poznati samo 3, 5, 17, 257 i 65 537. Promoviran je 1799. na temelju doktorske disertacije, u kojoj je dokazao izvanredno značajan takozvani fundamentalni teorem [[algebra|algebre]]. Djelom Istraživanja u [[aritmetika|aritmetici]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Disquisitiones arithmeticae'', 1801.) postavio je osnove suvremenoj [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]]. Njegova ''Opća istraživanja zakrivljenih ploha'' (lat. ''Disquisitiones generales circa superficies curvas'', 1828) nova su etapa u razvoju [[Diferencijalna geometrija|diferencijalne geometrije]] i osnovica njezina napretka sve do danas. U tome djelu on uvodi sistematsku upotrebu parametarskoga predočenja ploha, dvije osnovne kvadratne forme, sferno preslikavanje i na osnovi toga pojam zakrivljenosti u točki plohe. Dokazan je i osnovni teorem o invarijantnosti zakrivljenosti plohe pri njezinu izometričkom preslikavanju (lat. ''Theorema egregium''). Značajan je i njegov prilog teoriji pogrešaka pri [[Mjerenje|mjerenju]], izložen kao teorija najmanjih kvadrata u djelu ''Teorija kombiniranja uz najmanje pogreške opažanja'' (lat. ''Theoria combinationis observantium erroribus minimis obnoxiae'', I–III, 1821. – 1826.), prema kojoj je najpogodnija vrijednost mjerene veličine ona za koju je zbroj kvadrata pogrešaka najmanji. Otkrića nastala prilikom proučavanja [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinoga magnetskoga polja]] izložio je u djelu ''Opća teorija magnetizma Zemlje'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Allgemeine Theorie des Erdmagnetismus'', 1839.). Primjenjivao je matematiku na opisivanje [[Elektromagnetizam |električnih i magnetskih pojava]] (na primjer Gaussov zakon za magnetsko polje i Gaussov zakon za električno polje). Bavio se [[optika|optikom]] (Gaussova aproksimacija). Osobito su značajna njegova istraživanja u području osnova [[geometrija|geometrije]], premda o tome nije ništa objavio. Još i prije [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski|N. I. Lobačevskoga]] i [[János Bolyai|Jánosa Bolyaia]] spoznao je logičku mogućnost geometrije različite od [[euklidska geometrija|euklidove geometrije]] i otkrio u njoj niz osnovnih činjenica. Posmrtno objavljena njegova znanstvena ostavština potaknula je zanimanje za neeuklidsku geometriju i pridonijela njezinu bržemu razvoju. Po njem su nazvani krater na Mjesecu ([[Gauss (krater)]]) i [[planetoid]] ([[1001 Gaussia]]). <ref> '''Gauss, Carl Friedrich''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21409] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
'''Johann Carl Friedrich Gauß''', [[Latinski jezik|lat.]] ''Carolus Fridericus Gauss'', ([[Braunschweig]], [[30. travnja]] [[1777]]. - [[Göttingen ]], [[23. veljače]] [[1855]].), [[njemačka|njemački]] matematičar.
 
Poznat je po širokom doprinosu [[matematika|matematici]], [[geometrija|geometriji]], [[fizika|fizici]] (osobito u proučavanju [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]), [[astronomija|astronomiji]], [[optika|optici]] te [[geodezija|geodeziji]].
 
==Školovanje==
Među njegovim zadnjim djelima je rasprava s Gerlingom o [[Foucaultovo njihalo|Foucaultovom njihalu]] ([[1854]].). Doživio je otvorenje hanoverske željezničke mreže, te je preminuo 23. veljače 1855. u Göttingenu, a da rijetko koje polje matematike, astronomije i matematičke fizike nije ostalo taknuto od Gaussa.
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==