Wikipedija

Država Slovenaca, Hrvata i Srba: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
wikipoveznice
mNema sažetka uređivanja
Redak 72:
{{Quote box|width=35%|align=right|quote=Tražimo nezavisnost, sjedinjenje i slobodu u svojoj jedinstvenoj narodnoj državi u kojoj će plemenite osobine troimenog jedinstvenog naroda Slovenaca, Hrvata i Srba biti očuvane, te po želji sastavnih narodnih dijelova poštovani državotvorni kontinuiteti historičko političkih teritorija uz potpunu ravnopravnost plemena i konfesija.|source=I. točka [[zagrebačka rezolucija|Zagrebačke rezolucije]], na čijim su osnovama u ljeto 1918. ustrojena [[narodna vijeća]].<ref name="Revija">[[Ljubomir Antić]], [http://www.matica.hr/hr/334/Prvi%20svjetski%20rat%20i%20Hrvati/ ''Prvi svjetski rat i Hrvati''], ''[[Hrvatska revija]]'' 2, 2004., pristupljeno 27. kolovoza 2015.</ref>}}
 
Narodna vijeća su političke organizacije koje nastaju u južnoslavenskim zemljama [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u završnoj fazi [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Monarhije]] potkraj I. svjetskog rata.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42991 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Narodna vijeća], pristupljeno 27. kolovoza 2015.</ref> Poticaj za njegovo stvaranje dale su četiri stranke iz [[banska Hrvatska|Banske Hrvatske]] ([[Starčevićeva stranka prava]], [[Hrvatska pučka seljačka stranka]], [[Srpska narodna radikalna stranka]] i [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratska stranka]]), koje su 24. rujna 1918., nakon dvadeset dana pregovora, objavile ujedinjenje s Narodnom organizacijom Srba, Hrvata i Slovenaca u [[Dalmacija|Dalmaciji]] (osnovana u Splitu 2. srpnja 1918.), Narodnom organizacijom Srba, Hrvata i Slovenaca za [[Hrvatsko primorje]] i [[Markgrofovija Istra|Istru]] (osnovana u [[Sušak]]u 14. srpnja 1918.) i sa slovenskim Narodnim svetom (osnovana u Ljubljani 16. kolvozakolovoza 1918). Dana 5. listopada 1918. predstavnici tih političkih organizacija sastali su se u [[Zagreb]]u i utemeljili '''[[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba]]''', te pritom sastavili Pravilnik.<ref name="Hrvatska">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43004 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Narodno vijeće SHS], pristupljeno 27. kolovoza 2015.</ref>
 
U njemu se ističe da je Vijeće političko tijelo koje predstavlja sve [[Slovenci|Slovence]], [[hrvati|Hrvate]] i [[srbi|Srbe]] s prostora [[austro-Ugarska|Ugarske i Austrije]], a cilj je njegova rada ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u nezavisnu državu uređenu u skladu s demokratskim načelima. Dana 8. listopada 1918. u Vijeće se uključila i najjača stranka u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], vladajuća [[Hrvatsko-srpska koalicija]]. Plenum Vijeća imao je 80 članova: 28 iz Banske Hrvatske i Rijeke, 7 iz Dalmacije, 3 iz Istre, 14 iz slovenskih zemalja, 18 iz BiH, te 10 iz Baranje, Bačke i Banata. Uži sastav Narodnoga vijeća SHS-a činio je Središnji odbor, koji se sastojao od 30 članova. Predsjedništvo Središnjeg odbora Vijeća, koje je bilo i Predsjedništvo Narodnoga vijeća SHS-a, činili su: predsjednik [[Anton Korošec]], potpredsjednici [[Svetozar Pribićević]] i [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], te tajnici [[Mate Drinković]], [[Srđan Budisavljević]] i [[Ivan Lorković]].<ref name="Hrvatska" />
Redak 168:
 
[[Ksaver Šandor Gjalski]], duboko razočaran jugoslavenskom idejom u koju je vjerovao i za koju se borio, u romanu ''Pronevjereni ideali'', o ujedinjenju piše: ''"Bacili smo europejštinom i zapadnom kulturom oplemenjene dijelove zemlje i naroda u pandže istočnog, staroturskog barbarizma i bizantinske pokvarenosti, jednom riječju, orijentalnog zla! Strašan, strašan grijeh!"''<ref>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=6447:osvrt-ivice-ole-kratka-povijest-hrvatskog-beznaa&catid=1:politika&Itemid=9 Ivica Šola: Kratka povijest hrvatskog beznađa]</ref>-->== Pitanje je li Država SHS pripojena Kraljevini Srbiji, ili su te dvije zemlje ušle u uniju ==
Neki stručnjaci za međunarodno javno pravo smatraju da je Kraljevina Srbija sebi pripojila teritorij Države SHS, i da je naziv kasnijeg "[[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]" tekotako novo ime za državu koja se ranije zvala [[Kraljevina Srbija]] - na jednak način kao što je Kraljevstvo SHS poslije promijenilo ime u "Kraljevina Jugoslavija". Isti autori su skloni tumačiti da je kasnija SFRJ samo novo ime države koja se nekada zvala Kraljevina Srbija. Enver Hasani 2007. godine iznosi ocjenu da takva stajališta o pravnom sljedništvu stoje u samoj srži velikosrpskog projekta, te da nisu utemeljena na pravilnoj primjeni međunarodnog prava.<ref>[http://www.uni-miskolc.hu/~wwwdrint/20072hasani1.htm „The Evolution of the Succession Process in Former Yugoslavia“], Enver Hasani, „Miskolc Journal of International Law“, Vol. 4. (2007) No. 2, str. 12-37</ref> Krisztina Marek u svojem priručniku tiskanom u Ženevi 1954. godine iznosi, uvažavajući ranije analize drugih autora, da su Kraljevina Srbija i dvostruko veća Država SHS (obje zemlje u teškom postratnom stanju, gdje ratom teže pogođenoj Srbiji nije osobito puno pomagala činjenica da je bila na pobjedničkoj strani u ratu.
 
Takve su se rasprave među pravnim stručnjacima u većoj mjeri vodile u vremenu bližem samom nastanku Kraljevine SHS: Krisztina Marek (tada, profesorica međunarodnog prava u Ženevi) u svojoj knjizi o pravnom sljedništvu država iz 1954. godine iznosi - slijedom dotadašnjih razmatranja drugih autora - zaključak kako Kraljevina SHS nije jedna jako proširena Kraljevina Srbija, nego nova država nastala unijom [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i dvostruko veće [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]]; te da je tek kasnije kod sklapanja [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]] iz 1920. godine iz posve praktičnih razloga ugovoreno da će Kraljevina SHS naslijediti međunarodne ugovore koje je ranije bila sklopila "''bivša Kraljevina Srbija"'' (termin korišten kod pregovora u Versaju).<ref>[https://books.google.hr/books?id=QaF7mnj9igkC&printsec=frontcover&vq=greater+serbia&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false „Identity and Continuity of States in Public International Law“], Krystyna Marek, Ženeva 1954., str. 245-259</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Država_Slovenaca,_Hrvata_i_Srba"