Razlika između inačica stranice »Papinska Država«

Dodano 2.339 bajtova ,  prije 4 godine
m (Removing Link FA template (handled by wikidata))
=== Pad ===
 
Godine [[1860.]], država ujedinitelj Italije - [[Kraljevina Sardinija|Sardinija]], pripaja Bolognu, Ferraru, Umbriju, MarcuMarche i Benevento. OviOko teritoriji10.000 približnopapinskih suvojnika bilise dvijeu trećineBitci Papinskekod države. Pod papinskom kontrolom ostala jeCastelfiddarda regija(blizu [[LacijAncona|Ancone]]) sabez središtemuspjeha upokušalo samomsuprotstaviti gradusardinijskim [[Rim|Rimu]].snagama Takokoje jesu pokrenutobrojale rimskooko pitanje, tj39.000 pitanje suvereniteta nad Rimom.ljudi
 
Ovi teritoriji približno su bili dvije trećine Papinske države. Pod papinskom kontrolom ostala je regija [[Lacij]] sa središtem u samom gradu [[Rim|Rimu]]. Tako je pokrenuto rimsko pitanje, tj. pitanje suvereniteta nad Rimom.
Papinski suverenitet u Rimu čuvao je francuski garnizon. Povukao se srpnja [[1870.]] zbog izbijanja [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]]. U rujnu, [[Italija]] objavljuje rat Papinskoj Državi, te [[20. rujna]] osvaja Rim. Papa [[Pio IX.]] povukao se iz svoje uobičajene rezidencije u Vatikan, te se proglasio zatočenikom.
 
Papinski suverenitet u Rimu čuvao je francuski garnizon. PovukaoNakon što se srpnjafrancuska posada od oko 4.000 ljudi povlači u srpnju [[1870.]] zbog izbijanja [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]]. U rujnu, [[Italija]] 10. rujna 1870. objavljuje rat Papinskoj Državi, te već [[20. rujna]] osvaja Rim., Papauz [[Piotek IX.]]simbolični otpor (da povukaobi se iziskazalo svojeda uobičajeneujedinjenje rezidencijenije unastupilo Vatikan,dobrovoljno) temalobrojne se(oko proglasio13.000 zatočenikomljudi) papinske vojske.
Godine [[1929]]. papa [[Pio XI.]] formalno se odriče posjeda bivše Papinske Države i potpisuje [[Lateranski ugovor]] s Italijom, kojim je priznata i formirana država Vatikan. Ona je suveren teritorij [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], sama po sebi subjekt međunarodnog prava.
 
Veliki dio vojnika i časnika ''Papinskih Zuava'' (uglavnom katolici iz Nizozemske, Belgije i Francuske)<ref>"Canadian and American Zouaves in the Papal Army, 1868-1870", HOWARD R. MARRARO, Ph.D., CCHA Report, 12 (1944-45), 83-102</ref> pod vodstvom svojega pukovnika Athanase de Charette (kasnije brigadni general francuske vojske) odlazi u Marseille i postaju postrojbom francuske vojske pod ''Légion des volontaires de l'Ouest.'' Postrojba nastoji pomoći dotadašnjim zaštinicima Rima Francuzima (''Papinski Zuavi'' velikim dijelom i jesu bili Francuzi, te je francuski bio službeni jezik u postrojbi) u ratu protiv protestantske [[Pruska|Pruske]] - moćnog međunarodnog pokrovitelja ujedinjene Italije, koji je osvajanje Papinske Države učinio mogućim. U slučaju da Francuska nadvlada u ratu s Pruskom, moglo bi, smatraju neki, doći do obnove Papinske Države, čiju je neovisnost Francuska jamčila. Visoko motivirana i vrlo disciplinirana internacionalna postrojba bivših papinskih vojnika prvi u nizu borbenih angažmana ima već 11. listopada 1870. godine u Bitki za Orleans, a potom u cijelom nizu borbi, od kojih se osobito istaknula u teškoj bitci kod Loignyja 2. prosinca 1870. godine<ref>[https://books.google.hr/books?id=IAB8eKhKs-wC&pg=PA169&lpg=PA169&dq=Papal+Zouaves+Loigny&source=bl&ots=FiZrxRZ9s9&sig=Ua-SnX4d76ecYZR3Ts1E1E04JPw&hl=hr&sa=X&ved=0CCUQ6AEwAjgKahUKEwir5LvY6-XIAhXKSCYKHXUZApE#v=onepage&q=Papal%20Zouaves%20Loigny&f=false "France and the Cult of the Sacred Heart: An Epic Tale for Modern Times"], Raymond Jonas, University of California Press, 2000., str. 160-171</ref>. Međutim Francuska u svibnju 1871. godine definitivno gubi u ratu, čime nestaje i slaba nada za obnovu Papinske Države.
 
Papa [[Pio IX.]] povukao se iz svoje uobičajene rezidencije u Vatikan, te se proglasio zatočenikom. Nikad više nije izašao iz Vatikana.
 
Godine [[1929]]. papa [[Pio XI.]] formalno se odriče posjeda bivše Papinske Države i potpisuje [[Lateranski ugovor]] s Italijom, kojim je priznata i formirana država [[Vatikan|Država Vatikanskog Grada]]. OnaRiječ je suvereno teritorijteritoriju nad kojim suverenitet ima [[Sveta Stolica|SveteSveta StoliceStolica]], koja je sama po sebi (i bez teritorija, slično [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] ili [[Suvereni malteški vojni red|Suverenom Malteškom redu]]) subjekt međunarodnog prava.
 
[[Kategorija:Bivše države]]