Križari: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m -> albigeNzi |
dopuna sadržaja, oblikovanje, literatura |
||
Redak 1:
{{dz}}
[[Datoteka:Crusades.jpg|mini|250px|<center>[[Gustave Doré]]<br>'''''Križari'''''<center>]]
'''Križari'''
==Povijest==
[[Datoteka:B Urban II2.jpg|mini|
===Križarski ratovi u [[Povijest_Izraela_i_Palestine#Kri.C5.BEarsko_razdoblje|Palestini]]===
{{glavni|Križarski ratovi}}▼
▲{{glavni|Križarski ratovi|Križarske države}}
U studenom [[1095.]] godine [[Papa]] je na [[koncil]]u u [[Clermont]]u zagovarao prvi križarski rat protiv [[Turci|Turaka]] koji su zauzeli [[Mala Azija|Malu Aziju]]. Oduševljenje tim pozivom na kršanski rat, među plemićima i [[vitez (titula)|vitez]]ovima, bilo je ogromno. Oni su dragovoljno žrtvovali sebe i svoje obitelji da bi išli u rat, koji je bio poput popularne duhovne aktivnosti.▼
▲U studenom [[1095.]] godine [[Papa]] je na [[koncil]]u u [[Clermont]]u zagovarao prvi križarski rat protiv [[Turci|Turaka]] koji su zauzeli [[Mala Azija|Malu Aziju]] i sveta kršćanska mjesta u Palestini. Oduševljenje tim pozivom na
[[Prvi križarski rat]] doveo je do osnivanja [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Latinskog Jeruzalemskog Kraljevstva]]. [[Drugi križarski rat]] poveden je protiv muslimanskih vladara [[Alep]]a koji su zauzeli [[Edesa|Edesu]], a [[treći križarski rat]] poveden je kao odgovor na [[Saladin]]ova osvajanja i završio je gubitkom [[Jeruzalem]]a. Križarski ratovi u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[rekonkvista]]) je imala lokalni karakter i nije dobivala pomoć izvana.▼
Križari su javno prisezali da će se pridružiti vojnom pohodu koji je bio odgovor na Papin poziv u Kristovo ime. Prisega je bila pravno obvezujuća i križari su bili pod zakonodavnom vlašću [[Crkveno pravo|crkvenog suda]]. Zauzvrat su dobivali posebne povlastice, koje su uključivale zaštitu interesa njihovih obitelji i imovine za vrijeme njihove odsutnosti te znatne duhovne povlastice u obliku [[indulgencija]], kako bi se skratilo vrijeme koje će provesti u čistilištu okajavajući svoje grijehe počinjene na Zemlji.
▲[[Prvi križarski rat]] doveo je do osnivanja [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Latinskog Jeruzalemskog Kraljevstva]]. [[Drugi križarski rat]] poveden je protiv muslimanskih vladara [[Alep]]a koji su zauzeli [[Edesa|Edesu]], a [[treći križarski rat]]
S križarskim su pokretom usko vezani i vojni crkveni redovi: [[templari]] i [[hospitalci]], čiji su se pripadnici zauvijek zavjetovali na vođenje svetog rata. Sjedište i jednih i drugih bilo je u [[Jeruzalem]]u, ali su uskoro stekli i velike posjede na zapadu. Vladari križarskih država, često gladni moći, povjeravali su vojnim redovima uporišta i velike komade zemlje pa su ti redovi do 13. stoljeća činili okosnicu vojne snage tih država.▼
==Izvori==▼
{{glavni|Rekonkvista|Husitski ratovi}}
* ''Opća i nacionalna enciklopedija'', [[Večernji list]] d.d., [[Zagreb]], 2006. ISBN 953-7224-11-2▼
* ''Povijest svijeta'', The Times, Hena com, Zagreb, 2002. ISBN 953-6510-62-6▼
Križarski ratovi u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[rekonkvista]]) je imala lokalni karakter i nije dobivala pomoć izvana.
===Križarski ratovi u Hrvatskoj===
* [[Srednji vijek]]▼
▲* [[Križarski ratovi]]
{{glavni|Križarska opsada Zadra}}
==Vanjske poveznice==▼
Križarski ratovi u Palestini su, uglavnom, posredno utjecali na [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnu Hrvatsku]]. Neke od križarskih vojski prolazile su preko hrvatskog ozemlja.<ref>Jean Richard, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=146178 ''Križari i putnici u srednjovjekovnoj Slavoniji''], Croatica Christiana Periodica, Vol.10 No.18, prosinac 1986. ([[Hrčak (portal)|Hrčak]]), pristupljeno 30. listopada 2015.</ref> Tragičan događaj se dogodio tijekom [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]], kada su križari, u suradnji s [[Mlečani|Mlečanima]], [[1202.]] godine [[Križarska opsada Zadra|osvojili i opljačkali Zadar]]. [[Hrvatsko-ugarski]] kralj [[Andrija II.|Andrija II.]] sudjelovao je u [[Peti križarski rat|Petom križarskom ratu]], ali bez nekog većeg uspjeha. Na Hrvatsku su veći utjecaj imali križarski pohodi hrvatsko-ugarskih vladara protiv [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]]. U Hrvatskoj su,kao i u ostatku Europe djelovali templari i ivanovci.
==Značaj i posljedice==
{{glavni|Templari|Ivanovci}}
▲S križarskim su pokretom usko vezani i vojni crkveni redovi: [[templari]] i [[hospitalci]], čiji su se pripadnici
▲==Izvori==
===Bilješke===
{{izvori}}
===Literatura===
▲* ''Opća i nacionalna enciklopedija'', [[Večernji list]] d.d., [[Zagreb]], 2006. ISBN 953-7224-11-2
▲* ''Povijest svijeta'', The Times, Hena com, Zagreb, 2002. ISBN 953-6510-62-6
▲==Vanjske poveznice==
* Alen Tafra, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74819 ''Križarski ratovi i diskurs filozofije povijesti''], Filozofska istraživanja, Vol.29 No.4, veljača 2010. ([[Hrčak (portal)|Hrčak]])
* Jewish Virtual Library: Modern Jewish History [http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/Crusader.html The Crusader Period (Križarsko razdoblje)], kratki pregled križarskog razdoblja u Palestini {{eng oznaka}}
[[Kategorija:Križarski ratovi]]
|