Ľudovít Štúr: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{radovi}}
{{Književnik
|Ime = Ľudovít Štúr
Line 19 ⟶ 18:
|djeca =
}}
'''Ľudovít Velislav Štúr''' ([[Uhrovec]], [[28. listopada]] [[1815.]]<ref name=HU-SAV>''Ľudovít Štúr : Život a dielo (1815 – 1856) : Zborník materiálov z konferencie Historického ústavu SAV,'' 1956, s. 20.</ref> - [[Modra]], [[12. siječnja]] [[1856.]]), bio je vođa [[Slovački narodni preporod|Slovačkog narodnog preporoda]] u 19. stoljeću, organizator narodnooslobodilačkog pokreta, političar i ideolog, kodifikator slovačkog književnog jezika, [[pjesnik]], [[publicist]] i redaktor.
Ľudovít je rođen u naprednoj učiteljskoj obitelji Samuela Štura koji je bio učitelj u [[Trenčin]]u gdje se oženio sa Anom Mihalcovom.<ref>[https://familysearch.org/pal:/MM9.3.1/TH-1-14366-12013-1?cc=1554443&wc=9P3H-2NB:107654101,113960601,114049701,130451901 záznam o úmrtí Ľudovítovej matky Anny Štúrovej v matrike] evanjelického cirkevného zboru Trenčín"</ref> Obitelj se kasnije preselila u Uhrovce gdje se rodio Ľudovít. Zanimljivo je da se kasnije u istoj kući rodio [[Alexander Dubček]] poznati slovački političar.
 
Sudjelovao je na [[Slavenski kongres|Slavenskom kongresu]] u [[Prag]]u 1848. godine gdje je podupro ideju austroslavizma. Kratko vrijeme živjeo je u [[Zagreb]]u gdje je došao 19. lipanja 1848. godine. U Zagrebu je uređivao politički list Slavenski jug i surađivao s [[Ilirski pokret|ilircima]].
Napisao djelo Slavenstvo i svijet budućnosti (Das Slawenthum und die Welt der Zukunft, objavljeno 1867. u [[ruski|ruskom]] prijevodu), u kojem je osudio [[austroslavizam]], a budućnost vidio u sveslavenskoj državi pod vodstvom [[Rusija|Rusije]]. Sustav reformiranoga [[Slovački jezik|slovačkog jezika]] objasnio je 1846. u raspravama Slovačko narječje ili potreba pisanja u tom narječju (Nárečja slovenskuo alebo potreba písaňja v tomto nárečí) i Nauk o slovačkom jeziku (Nauka reči slovenskej). Zauzimao se za [[Slaveni|slavenstvo]] u kojem će svi narodi sačuvati svoj identitet. Uoči [[Revolucija 1848.|revolucije 1848.]], Štúr je bio zastupnik u Ugarskom zemaljskom saboru u Požunu za grad [[Zvolen]]. Ondje je po prvi puta predstavio neke od slovačkih zahtjeva, a posebice onaj da se slovački jezik počne rabiti barem u pučkim školama. Kao prva knjiga na novom slovačkom jeziku, objavljeno je 1844. drugo godište Hurbanova almanaha Nitra, u kojem su bili predstavljeni svjetonazor i književni program tzv. Štúrove pjesničke škole.
 
==Izvor==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Slovački političari]]
 
[[Kategorija:Narodni preporodi]]