Moment inercije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Moment inercije |
nadopunio Moment inercije |
||
Redak 104:
|-
|}
== Primjena ==
=== Savijanje ===
{{Glavni|Savijanje}}
[[datoteka:Bending.svg|mini|desno|300px|[[Greda (konstrukcija)|Greda]] je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna [[konstrukcija]] za prenošenje vertikalnih opterećenja na [[oslonac|ležaje]], oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana).]]
[[datoteka:Thinktank Birmingham - Trevithick Locomotive(1).jpg|mini|desno|300px|Zamašnjak na [[Parna lokomotiva|parnoj lokomotivi]] iz 1802.]]
[[datoteka:Centrale-intertielle missile S3 Musee du Bourget P1010652.JPG|mini|desno|300px|Izgled jednog inercijskog navigacijskog sustava ([[žiroskop]]) na francuskom [[Interkontinentalni balistički projektili|balističkom projektilu]] IRBM S3.]]
'''Savijanje''' ili '''fleksija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''bending'', ''flexure'') je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os [[nosač]]a. Za razliku od osnog opterećenja (vlak i tlak), pri savijanju štapa deformira se uzdužna os štapa. [[Deformacija|Deformirana]] uzdužna os zove se elastična linija ili [[progib]]. Razlikuje se čisto savijanje i poprečno savijanje. Pri čistom savijanju sve su komponente unutrašnjih [[sila]] jednake nuli, osim [[moment savijanja|momenta savijanja]]. Pri poprečnom savijanju osim momenta savijanja pojavljuje se još i poprečna sila koja uzrokuje [[smicanje]]. Čisto savijanje zove se još i savijanje spregovima, a poprečno savijanje, savijanje silama. Moment savijanja uzrokuje normalna naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Neutralna os prolazi kroz [[težište]] promatranog presjeka. Klasična jednakost koja određuje naprezanje u gredi uslijed djelovanja čistog savijanja je:
:<math>{\sigma}= \frac{M \cdot y}{I_x}</math>
gdje je: <math>{\sigma}</math> - [[naprezanje]] uslijed savijanja, ''M'' - moment savijanja oko neutralne osi ''x'', ''y'' - okomita udaljenost od neutralne osi ''x'', ''I''<sub>''x''</sub> - [[moment tromosti]] ili moment inercije oko neutral osi ''x''.
Maksimalno naprezanje na savijanje ''σ<sub>max</sub>'' pojavljuje se u točki koja je najudaljenija od neutralne osi ''y<sub>max</sub>'':
:<math>\sigma_{max} = \frac{M \cdot y_{max}}{I_x} = \frac{M}{W_x} </math>
gdje je: <math>{W_x}</math> - moment otpora presjeka.
Progib nosača <math>{\delta}</math> proizlazi iz [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalne jednakosti]] elastične linije:
:<math>{\delta} = \frac{M_x}{E \cdot I_x}</math>
Uobičajene vrijednosti za maksimalne momente savijanja, progibe, momente tromosti i momente otpora presjeka mogu se naći u tablicama.
=== Zamašnjak ===
{{Glavni|Zamašnjak}}
'''Zamašnjak''' je teški [[kotač]] koji, kada se zavrti, velikim [[moment tromosti|momentom tromosti]] ili inercije ublažuje nemirni rad [[strojevi|stroja]] (zbog udarnih [[opterećenje|opterećenja]] drobilica, [[Alatni stroj|alatnih]] ili [[valjanje|valjaoničkih]] strojeva i drugo), nakupljenom [[kinetička energija|kinetičkom energijom]] svladava mrtve točke strojeva (na primjer [[parni stroj|parnoga stroja]]), ili služi za stabilizaciju gibanja [[vozila]], [[satelit]]a, [[projektil]]a i drugo ([[zvrk]]). Obično je to [[željezo|željezni]] ili [[čelik|čelični]] puni kotač, ili mu je veći dio [[masa|mase]] raspoređen po vijencu. U prošlom je stoljeću bilo pokušaja da se zamašnjak upotrijebi i za pogon vozila, na primjer žirobusa; na postajama bi se zamašnjak zavrtio [[elektromotor]]om, a među postajama bi se postupno iskorištavala njegova kinetička energija za pokretanje žirobusa. Danas se intenzivno radi na razvoju sustava za akumuliranje energije [[Kočnice|kočenja]] [[automobil]]a KERS (akronim od [[Engleski jezik|engl]]. ''Kynetic Energy Recovery System''), a jedan dio sustava zasnovan je na zamašnjaku. <ref> '''zamašnjak''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66795] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Zvrk ===
{{Glavni|Zvrk}}
'''Zvrk''' ili '''čigra''', u [[fizika|fizici]], je svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] određene [[masa|mase]] koje se vrti oko svoje osi te zbog [[moment tromosti|momenta tromosti ili inercije]] tu [[vrtnja|vrtnju]] (rotaciju) održava. Svojstvo održavanja vrtnje ima široku primjenu, od dječjih [[Igračka|igračaka]] do raznovrsnih [[tehnologija|tehnoloških]] uređaja. <ref> '''zvrk''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67586] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Izvori ==
| |||