Vino: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 29:
Hlapljive kiseline su prema tome nepoželjna vrsta i pokazatelj su bolesnosti vina. Popratni učinak nazočnosti tih kiselina jest da vino tad obično neke neprirodne osobine, na primjer mutno je, miriše po octu ili je okusa po kiselom zelju i ostalo. Ovu skupinu najviše zauzima [[octena kiselina]]. Pri mjerenjima hlapljivih kiselina, mora se odrediti udio [[sumporasta kiselina|sumporaste kiseline]] pa od ukupnog pokazatelja odbiti njen udio. Razlog je što jako [[sumporenje vina|sumporeno vino]] sadrži naizgled više hlapljivih kiselina što zavarava aparaturu jer se radi o većoj postotnoj zastupljenosti sumporaste kiseline.
Druga skupina kiselina su tako zvane nehlapljive kiseline. One se prirodno nalaze u zdravom vinu, ali do određenih granica. Kiseline koje su nazočne u ovoj skupini su: [[vinska kiselina|vinska]], [[jabučna kiselina|jabučna]], [[jantarna kiselina|jantarna]], a djelimice i [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[limunska kiselina|limunska]]. Prelazak dopustivog praga javlja se ako se vino dobilo od [[nezrelo grožđe|nezrelog grožđa]]. Zbog viška tih kiselina, vino se mora ponekad [[otkiseljavanje vina|otkiseliti]]. Kiselina koje je obično viška jest jabučna kiselina. Ponekad se događa obrnuta situacija. U južnim hrvatskim krajevima ponekad se dogodi da vina sadrže premalu količinu nehlapljivih kiselina, pa je nekad dopustivo dodati [[kiseljavanje vina|kiseline vinu]], a obično se dodaje vinska kiselina.
== Potrošnja ==
| |||