Zagor: razlika između inačica

'''Zagor''' je [[Italija|talijanski]] pustolovni / western [[strip]] nastao [[1961.]] godine u izdanju izdavačke kuće ''[[Sergio Bonelli Editore]]''.<ref>Enciklopedija Zagorijana, str. 3</ref>

 

Zagor je bijelac od oko 30-ak godina koji živi u [[šuma|šumi]] [[Darkwood]], smještenoj na granici [[Ohio|Ohia]], [[Pennsylvania|Pennsylvanije]] i [[Zapadna Virginia|Zapadne Virginije]]. Njegova koliba nalazi se duboko u unutrašnjosti, okružena močvarom Mo-hi-la i mali broj ljudi zna put do nje. Vrijeme radnje ovog stripa nije precizno određeno, već je otprilike smješteno između [[1820-ih]] i [[1840-ih]]. Zagora [[Indijanci]] smatraju besmrtnim [[Manitu]]ovim poslanikom te ga zovu Za-gor-te-nay, što na (fiktivnom) [[Algonquin jezik|narječju Algonquin]] znači Duh sa sjekirom. Zagorov glavni cilj je održavanje mira između bijelih doseljenika i indijanskih starosjedilaca. U Darkwoodu žive brojna indijanska plemena, a nalaze se i vojne utvrde, manji [[grad]]ovi s bijelcima, [[traper]]ska naselja i velika neistražena područja. Glavni smjer ovog stripa je neprestana pustolovina i akcija, međutim ima utjecaja i brojnih drugih žanrova.

 

Zagorovo pravo ime je Patrick Wilding. Roditelji su mu bili Mike i Betty Wilding, doseljenici iz Irske koji su se upoznali i vjenčali u Americi. Nakon službe u [[Oružane snage SAD-a|američkoj vojsci]] u činu poručnika, Mike je postao traper te prilikom prodaje koža u gradu na istoku upoznao Betty. Nakon vjenčanja odlučili su se skrasiti u kolibi uz potok Clear Water koji se ulijeva u [[Ohio (rijeka)|rijeku Ohio]]. Zagorovo bezbrižno djetinjstvo naglo je prekinuo iznendani napad Indijanaca [[Abenaki|Abenaka]] pri čemu su Zagorovi roditelji poginuli, dok je njega spasio lutalica [[Wandering Fitzy]]. Ostatak djetinjstva provodi odrastajući u prirodi s Fitzyjem koji ga između ostalog uči i kako rukovati [[sjekira|sjekirom]]. Kao mladić Zagor pronalazi pleme koje mu je ubilo roditelje i njihovog vođu Salomona Kinskog. Nakon krvoprolića, prilikom kojeg je Zagor ubio većinu članova tog plemena, Zagor ubije i Kinskog. Međutim prije smrti mu Kinsky otkriva motive napada na njegovog oca: Zagorov otac je, kao vojni časnik, izvršio masakr nad ženama i djecom iz jednog indijanskog plemena i zbog toga je nečasno otpušten iz vojske. Nakon toga Zagor se zaklinje da će se do kraja života boriti protiv nepravde.

 

Nedugo potom Zagor uz pomoć prijatelja, glumačke obitelji Sullivan, osmišljava kostim s likom orla (koji poručuje Indijancima da ga šalje Manitu) te se na skupu indijanskih [[poglavica]] spektakularno pojavljuje uz [[vatromet]].

 

Zagorov najbolji prijatelj, koji i živi s njim, je "Don" [[Chico Felipe Cayetano Lopez Martinez y Gonzales]], ili kraće Chico, [[Meksikanci|Meksikanac]] iz [[Veracruz]]a. To je komični lik i potpuna je suprotnost Zagoru. Nizak je, debeo, izuzetno nespretan i proždrljiv, potkupljiv, hvalisav, ali i simpatičan. Zbog svoje lakomosti za jelom često upada u najrazličitije i najnevjerovatnije situacije i neprilike te ga tada Zagor mora spašavati. Ipak, Chico je i glavni Zagorov oslonac i vjerna desna ruka te ga prati redovito u svim pustolovinama, a nerijetko preuzima i glavnu ulogu. Indijansko ime mu je Mali čovjek s velikim trbuhom.

 

 

Zagor ima i [[Popis negativaca iz stripa Zagor|brojne neprijatelje]] koji se više puta pojavljuju. Među najpopularnijima su [[Profesor Hellingen]], poludjeli ali genijalni izumitelj i znanstvenik koji želi zavladati svijetom; [[Kandrax]], [[Kelti|keltski]] [[druidizam|druid]] i [[čarobnjak]] koji ima magične moći; [[Bela Rakosi|barun Rakosi]], 700 godina star [[vampir]] koji je došao iz [[Mađarska|Mađarske]]; pokvareni drvosječa [[Timber Bill]]; [[Ben Stevens]], poznat kao Kralj orlova; [[Nat Murdo]], isprva Zagorov neprijatelj a kasnije saveznik, [[Mortimer]], kriminalac velike inteligencije, duh zla [[Wendigo]], Zagorov dvojnik [[Olaf Botegosky]]...

 

== Zanimljivosti ==

Zagor se ponekad susreće sa povijesnim osobama. Neki od njih su: američki predsjednik [[Andrew Jackson]], pisac [[Edgar Allan Poe]], predsjednik konfederacije indijanaca [[Cherokee]] [[John Ross]], izumitelj pisma Cherokeeja [[Sequoyah]], pirat [[Jean Lafitte]], francuski mislilac iz vremena revolucije [[Alexis de Tocqueville]], utemeljitelj [[Teksaški rendžeri|Teksaških rendžera]] [[Stephen Fuller Austin]], prirodoslovac [[Charles Darwin]].

 

== Poveznice==