Zahtijevanja naroda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Zahtijevanja naroda.jpg|mini|Zahtijevanja naroda]]
"'''Zahtijevanja naroda'''" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen [[25. ožujka]] [[1848.]] koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoj Monarhiji]], kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske. Njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje sabora, pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. ''Zahtijevanja naroda'' - koja je na zasjedanju "Velike narodne skupštine" pročitao [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] - prihvaćena su u [[Narodni dom u Zagrebu|Narodnom domu u Zagrebu]].
 
''Zahtijevanja'' su zapravo predstavljala politički program [[Narodna stranka|Narodne stranke]] (osnovana 1841. godine pod imenom ''Ilirska stranka'', te je nakon zabrane ilirskog imena 1843. godine nastavila raditi pod novim imenom), koja je od 1842. godine upravljala svim hrvatskim županijama
 
== Početak modernog Sabora ==
 
Zasjedanje NarodneVelike narodne skupštine 25. ožujka 1848. godine u dvorani [[narodni dom u Zagrebu|Narodnog doma u Zagrebu]], kao posljedica [[ilirski pokret|ilirskog pokreta]] i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali [[Hrvatska pod Habsburzima|Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]. Osim pripadnika raznih [[stalež]]a (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslavne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta ''Zahtijevanja naroda''.
 
Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića Bužimskog]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje [[sabor]]a, pripojenje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i [[kmetstvo|kmetstva]]. Tražilo se i osnivanje suvremenog sveučilišta u Hrvatskoj (razne visokoškolske ustanove su u Hrvatskoj već dugo postojale). Zahtievanja sadrže elemente emancipacije [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] u Hrvatskoj, jer su sadržavale točke "''Slobodu štampe, věre, učenja i govora.''" i "''Jednakost sviuh bez razlike stališa i věre pred sudom, zajedno javnost, usmenost, porota i odgovornost sudacah.''"<ref name="Dobrovšak">Ljiljana Dobrovšak: [http://hrcak.srce.hr/file/62768 Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.], Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 30, 1997. str. 77-89</ref>
 
''Zahtijevanja naroda'' bila su, u stvari, politički program [[Narodna stranka|Narodne stranke]]. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15.000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te''Zahtijevanja'' je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija od čak 400 ljudi na čelu s [[Ljudevit Gaj|Ljudevitom Gajem]] predala kralju u [[Beč]]u.
Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića Bužimskog]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje [[sabor]]a, pripojenje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i [[kmetstvo|kmetstva]]. Zahtievanja sadrže elemente emancipacije [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] u Hrvatskoj, jer su sadržavale točke "''Slobodu štampe, věre, učenja i govora.''" i "''Jednakost sviuh bez razlike stališa i věre pred sudom, zajedno javnost, usmenost, porota i odgovornost sudacah.''"<ref name="Dobrovšak">Ljiljana Dobrovšak: [http://hrcak.srce.hr/file/62768 Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.], Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 30, 1997. str. 77-89</ref>
 
Vlasti u Beču nisu se pokazale sklonima izaći ususret zahtjevima, ali [[Josip Jelačić|ban Jelačić]] - koji je u to vrijeme već bio zabranio primanje daljnjih naloga od vlasti u Pešti - javlja 27. travnja službenim dopisom Ivanu Kukuljeviću da je nakanio osnovati Bansko vijeće u koje izabire i Kukuljevića; Kukuljević će ući čak u dva odsjeka Banskog vijeća, tadašnje privremene hrvatske vlade, i to od 19. svibnja kao predstojnik u “odsiek za prosvieštenje i verozakon”, a od 2. srpnja u “odsiek za obranu domovine”.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127161 „Ivan Kukuljević Sakcinski i zbivanja 1848./49. u Hrvatskoj“],  Magdalena Lončarić, '''„'''Historia Varasdiensis. Časopis za varaždinsku povjesnicu“, Vol.1 No.1 kolovoz 2011.</ref>
''Zahtijevanja naroda'' bila su, u stvari, politički program [[Narodna stranka|Narodne stranke]]. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15.000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s [[Ljudevit Gaj|Ljudevitom Gajem]] predala kralju u [[Beč]]u.
 
== Poveznice==
Line 16 ⟶ 20:
==Izvori==
*Neda Engelsfeld: "Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća", Pravni fakultet, Zagreb, 2002.
*[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1742 "Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora] Službene stranice Hrvatskog sabora
{{izvori}}
{{sabor}}