Razlika između inačica stranice »Unsko-sanska županija«

bez sažetka
m (Removing Link FA template (handled by wikidata) - The interwiki article is not featured)
}}
 
'''Unsko-sanskasanski županijakanton''', (službeni naziv na [[bošnjački jezik|bošnjačkombosanskom jeziku]]: '''Unsko-sanski kanton''') je prvaprvi od ukupno [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|deset županijakantona]] u [[FBiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a ime je dobiladobio po rijekama [[Una|Uni]] i [[Sana|Sani]] koje kroz njunjega protječu. ŽupanijskoKantonalno središte je grad [[Bihać]].
 
== Zemljopis ==
 
Područje Unsko – sanskesanskog županijekantona zauzima sjeverozapadni dio države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s ukupnom površinom od 4.841 km<sup>2</sup> ili 8,2 % ukupne površine BiH. Na tom prostoru živi oko 305.000 stanovnika. Sjedište županijekantona je u gradu [[Bihać]]u. ŽupanijaKnaton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna [[Europa]] – [[Mediteran]] - [[Bliski Istok]].
 
Izuzetno je dobro komunikacijski povezanapovezan s Republikom [[Hrvatska|Hrvatskom]], a time i ostalim zemljama Europe. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima ([[Split]], [[Šibenik]], [[Zadar]], [[Rijeka]]) vodi preko Bihaća i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa [[Zagreb]]om.
 
Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanskasanski županijakanton je povezana sa [[Sarajevo|Sarajevom]] i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.
 
U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravnice i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod utjecajem umjereno – kontinentalne klime.
 
== Administrativna podjela ==
Sjedište Županijekantona nalazi se u [[Bihać]]u.
 
ŽupanijaKanton obuhvaća osam općina:
* [[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bužim (BiH)|Bužim]], [[Cazin]], [[Ključ (BiH)|Ključ]], [[Sanski Most]], [[Velika Kladuša]]
 
== Prirodni resursi ==
Unsko–sanskaUnsko–sanski županijakanton ima:
* veoma povoljan geoprometni položaj
* [[voda|vode]] koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
== Šumske površine ==
Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ove županije
doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume s većim postotkom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m<sup>3</sup> dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskesanskog županijekantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovome području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, [[Bosanska Krupa]], [[Sanski Most]], [[Ključ (BiH)|Ključ]] i [[Bosanski Petrovac]] i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.
 
== Mineralne sirovine ==
Područje županijekantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina.
Iako je stupanj geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna [[rudna ležišta|ležišta]] [[mrki ugljen|mrkog ugljena]] na području Sanskog Mosta (Kamengrad), [[boksit]]a u Bosanskoj Krupi, [[mangan]]a u [[Bužim (BiH)|Bužimu]], [[barit]]a u Velikoj Kladuši, [[Glina (tlo)|gline]] u Cazinu i Sanskom Mostu, [[gips]]a u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih [[mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] koje se koriste u proizvodnji [[građevinski materijali|građevinskih materijala]].
Na području županijekantona pored velikog broja izvora pitke [[voda|vode]], nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda (Gata, Sanski Most, [[Velika Kladuša]]).
 
== Prirodne ljepote ==
 
== Stanovništvo ==
Područje Unsko – sanskesanskog županijekantona naseljeno je od davnina, što potvrđuju razni ostaci iskopina iz predpovijesnog (ilirskog) i ranog povijesnog (rimskog) doba.
Ukupan broj prisutnog stanovništva, procjena 30. lipnja [[2001.]]g. je 305.049 stanovnika.
 
== Gospodarstvo ==
U gospodarskoj strukturi Unsko-sanskesanskog županijekantona zastupljene su slijedeće gospodarske oblasti:
 
* primarna [[poljoprivreda|poljoprivredna proizvodnja]] i [[prehrambena industrija]],
 
== Promet ==
Na području županijekantona imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano).
Unska pruga (Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod.
Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojna zračna luka “Željava”, na granici s R. Hrvatskom, bila je prije rata veoma moderna sa svim tehničkim karakteristikama, a tijekom rata je vrlo oštećena i sva navigacijska oprema je opljačkana, te zračna luka “Ćoralići”, sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.
 
== Elektroenergetski sustav ==
Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije u Unsko-sanskojsanskom županijikantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane “Krušnica” ( 0,5 MW) i HE “Una-Kostela” (8 MW). U županiji je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u tijeku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana.
ŽupanijaKanton ima napajanje električnom energijom s četiri strane:
dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać
dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac-
 
U cilju povećanja sigurnosti u napajanju električnom energijom saniran je na području Federacije BiH dalekovod 110 KV Prijedor - Bos. Krupa – Bihać, ali je još uvijek neizvjesno kada će ovaj dalekovod biti saniran na području Republike Srpske.
U svrhu osiguranja dvostranog napajanja električnom energijom općina zapadnog dijela županijekantona, urađena je prva faza 110 KV dalekovoda Bos. Krupa – Bužim – Vrnograč, tako da je u funkciji 35 KV dalekovod Bos. Krupa – Bužim.
Distributivna mreža srednje naponske razine 35 KV, 20 KV, 10 KV i niskog napona 0,4 KV je sanirana, tako da praktično svako naseljeno mjesto ima električnu energiju.
Iako je dosta toga urađeno, ipak do konačne sanacije distributivne električne mreže, imajući u vidu i poboljšanje naponskih prilika na mreži koja je u funkciji, potrebna su još znatna financijska sredstva.
 
== Obrazovanje ==
Svaki peti stanovnik županijekantona je ili učenik ili student. Sveučilište u Bihaću, koje je otvoreno [[1997]]. godine, ima 7 fakulteta:
 
* Tehnički fakultet
== Carinske uprave ==
Na području županijekantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prijelaz Užljebić – Ripač. U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.
 
== Vanjske poveznice ==
70

uređivanja