Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula": razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 57:
Postrojba je u Rijeci osnovana je već koncem istog ožujka 1991.godine, ali prvo postrojavanje bilo je 8. travnja 1991.godine, zbog čega se taj nadnevak uzima za službeni nadnevak osnivanja SJP Rijeka.<ref name="UVSJP-Alfa-Ajkula">(): [http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=658:sjp-ajkula-rijeka&catid=101:sjp-pu&Itemid=177 SJP Ajkula Rijeka], Udruga veterana SJP Alfa Zagreb, tekst nije datiran </ref>
 
Čim je postrojba osnovana upućena je u selo [[Breze (Novi Vinodolski)|Breze]] u zaleđu [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], gdje se zbog hitnosti situacija i brzog razvijanja događaja užurbano pristupilo zahtjevnom uvježbavanju. Vremena za pripremu nije bilo mnogo. Ono što se u normalnim vremenima uči mjesecima, SJP je morala u kratkom vremenu proći ustroj, uvježbavanje i ubrzane tečaje na vježbalištima, da bi stekla nuždna znanja koja će im zatrebati na terenu. Postrojba je zatim upućena na izvršenje prve borbene zadaće. Za to je na strateški važnom prijevoju Vratniku[[Vratnik]]u iznad Senja, koji spaja Liku i Primorje, tijekom svibnja i lipnja 1991. uspostavljena je privremena policijska postaja. Zadaća joj je bila spriječiti prodor srbo-četničke armije prema moru. Situacija se uskoro zakuhavala u Lici, pa su radi [[bitka za Gospić|obrane Gospića]] poslali dio postrojbe 22. srpnja 1991. u selo [[Bilaj]] kod Gospića. Bili su prva hrvatska borbena postrojba koja je stigla na ličko bojište. Naselje nikad nije palo u ruke velikosrpskih osvajača. Ime „Ajkule“ postalo je zaštitni znak te SJP. Ondje u Bilaju držali su obrambenu crtu sve do oslobođenja akcijom Olujom 1995. godine. Dio postrojbe poslan je i na druga bojišta. Od 31. srpnja do 31. kolovoza 1991.godine dio SJP je poslan na područje Banovine i Korduna, točnije [[obrana Topuskog 1991.|Topusko]]. Tad su uslijedile prve žrtve u borbama s hordama pobunjenih velikosrpskih osvajača koji su uz pomoć [[JNA]], t.zv. "narodne armije", željeli uništiti sve što je hrvatsko. Dio postrojbe koji se nalazio u Zagrebu i nije bio u mogućnosti izvršenja zadaće na Plitvicama, upućen je sredinom ljeta od 18. kolovoza do 2. rujna 1991. godine u istočnu Slavoniju, u [[bitka za Osijek|obranu Osijeka]] i okolnih mjesta. Dio je postrojbe dobio zadaću ponovo se vratiti na ličko ratište, gdje je u tijeku bila bitka za Gospić. Tad su pali i prvi poginuli i teško ranjeni. Postrojba je 13. rujna 1991. došla u punom sastavu u Gospić, gdje je sudjelovala u oslobađanju vojarne ''Stanko Opsenica'', najveće vojarne JNA u Gospiću te ostalih skladišta u Gospiću i okolici. Posljedica borbenih operacija tijekom i poslije borba u Gospiću su teški gubitci, ranjavanje osmorice naših specijalaca i pogibija Zvonka Pavelića 20. rujna 1991.godine. Nakon povratka s gospićkog ratišta, SJP se posvetila zadaćama na području matične PU. Ondje je sudjelovala u izvlačenju naoružanja iz vojnih skladišta u [[Zahum]]u listopada 1991. godine.<ref name="UVSJP-Alfa-Ajkula"/>
 
Novo je odredište bilo opkoljeni Dubrovnik. Stigli su 10. travnja 1992.godine. I ovdje su "Ajkule" u veličanstvenim operacijama oslobađanja juga Hrvatske dale svoj veliki doprinos. Tijekom [[operacija Orao 92|operacije Orao 92]], ranjena su četiri djelatnika. Sljedeće je odredište bilo Velebit - Visočica, na kojem su morali zauzeti dominantn položaje. Pri izvršenju te zadaće 29. kolovoza 1992.godine. poginuo je zapovjednik postrojbe Marino Jakominić u neprijateljskoj zasjedi na visovima Velebita. Žrtva nije bila uzaludna. Dominantne kote i sljemena koje su zauzeli i čuvali ostvarili su kvalitetni preduvjet za oslobodilačku akciju Maslenicu. SJP Primorko-goranska Ajkule bila je u toj akciji jedna od udarnih skupina. Nakon što su i ovdje uspješno izveli svoju zadaću, položaje su utvrdili i pripremali se za nove zadaće. <ref name="UVSJP-Alfa-Ajkula"/>