Franjevačka provincija Bosna Srebrena: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 55:
Posebno teško stanje za katolički narod bilo je u [[Hercegovina|Hercegovini]] jer ondje nije bilo sakralnih objekata, pa se svećenička služba obavljala iz susjednih samostana u Dalmaciji i Bosni. Tijekom 19. stoljeća samostan u [[Kreševo|Kreševu]] postaje središte iz kojega je obavljano bogoslužje Hercegovine. Zbog udaljenosti (tri dana hoda) među franjevcima, koji su rodom iz Hercegovine, sazrijeva ideja da se [[samostan]] i [[crkva]] grade u Hercegovini. Za ostvarenje te ideje trebalo je dobiti dekret od Kongregacije za širenje vjere, suglasnost [[ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]] i carev ferman te odabrati mjesto za gradnju crkve i samostana. Nakon nekoliko godina upornog traženja franjevci su dobili tražena dopuštenja i odvojili se od subraće u Bosni.
Gradnjom crkve i samostana na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] i osnivanjem Kustodije godine [[1852.]] te Provincije [[1892.]] izgradila se franjevačka crkvena organizacija u Hercegovini. Grade se samostani na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u Mostaru, a otvaranjem škola: u Vukodolu kod [[Mostar]]a [[1852.]], [[Samostan Gorica|Gorici]] 1853., Veljacima [[1860.]], Humcu [[1866.]], Širokom Brijegu i [[Tomislavgrad]]u 1866., Gradinićima i [[Posušje|Posušju]] [[1867.]] te katolikih učionica u [[Gabela|Gabeli]], Humcu, Širokom Brijegu i [[Konjic]]u, otpočeo je kulturni preporod u Hercegovini. Zahvaljujući osnutku prve hrvatske tiskare ("Tipografija katoličkog poslanstva u Hercegovini") u Bosni i Hercegovine, godine [[1872.]] u Mostaru, koju je vodio [[Franjo
[[Datoteka:First Croatian printing office in Mostar, 1920.jpg|desno|mini|Prva hrvatska tiskara u Mostaru]]
[[Datoteka:HŠKZ history photo.jpg|desno|mini|Hrvatsko kulturno društvo Hrvoje u Mostaru]]
Uz franjevce u preporodna gibanja uključuje se i hrvatsko građanstvo. Osniva se niz organizacija i društava koja ističu nacionalnu hrvatsku pripadnost u svom nazivu, a preko njih [[hrvat]]sko ime prodire u hrvatski narod koji postaje svjestan svoje nacionalne pripadnosti. Hrvatska društva iz ovog perioda: Hrvoje u [[Mostar]]u, Slavuj u [[Trebinje|Trebinju]], Trebižat u [[Ljubuški|Ljubuškom]], Dinara u [[Livno|Livnu]], Trebević u [[Sarajevo|Sarajevu]], Majevica u [[Tuzla|Tuzli]], Nada u [[Banja Luka|Banja Luci]]... žarišta su hrvatskog narodnog preporoda u Bosni i Hercegovini. Uz društva se osnivaju čitaonice i knjižnice, u kojima se čitaju knjige, novine i kalendari, a održavaju se i tečajevi opismenjavanja.
Valja posebno istaknuti značenje prvih hrvatskih novina na tlu Bosne i Hercegovine što ih je pokrenuo i uređivao [[Franjo
U preporodnom pokretu Hrvata u Bosni i Hercegovini veliku ulogu imali su franjevci. Oni su jedini imali utjecaj na hrvatske seljake koji su činili veliku većinu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Franjevci ističu da nisu pripadnici nijedne stranke iako su im bliske ideje [[Stranka prava|Stranke prava]], a krajem 19. stoljeća deklariraju se kao pripadnici Stranke prava. Stalno ističu da su oni najprije [[Hrvati]] pa tek onda [[katolici]]. Dolaze u sukob s vlasti jer ona širi katoličku svijest u narodu i u tome ima oslonac u redovitoj katoličkoj hijerarhiji na čelu s nadbiskupom Stadlerom. Najpoznatiji preporoditelji bili su franjevci: [[Anđeo Kraljević]], [[Radoslav Glavaš]], [[Anđeo Nuić]], [[Nikola Šimović]], [[Augustin Zubac]], [[Petar Bakula]] i [[Franjo
== Kulturna baština ==
Redak 128:
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bosnasrebrena.ba Franjevačka provincija Bosna Srebrena]
* [http://www.samostan.ba Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici]
* [http://ks-samostan.net/ Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska]
* [http://www.fraklas-gimnazija.edu.ba/index.html Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]
* [http://www.nsk.hr/ruk/?language= Zbirka rukopisa i starih knjiga]
== Izvori ==
|