Franjevačka provincija Bosna Srebrena: razlika između inačica

Na tlu Bosne i Hercegovine sačuvano je iz vremena gotike više spomenika likovnih umjetnosti i umjetničkih obrta. Većina ih se čuva u franjevačkim samostanima Kraljeve Sutjeske, Kreševa i [[Fojnica|Fojnice]]. Bogati i literarno poznati inventar samostana u Srebrenici, Zvorniku, Olovu i [[Visoko]]m, nepovratno je unistenuništen u doba bečkog rata od [[1683.]] do [[1699.]] godine, a kreševska riznica je znatno oštećena u požaru samostana [[1765.]] godine.

U [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Kraljevoj Sutjesci]] čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Majstor sutješkog preklopnog oltara potječe iz neke škole sa jugoistoka Europe, možda iz Štajerske, a djelo je moguće datirati u rano 15. stoljeće. U istoj riznici čuva se još i lijepi srebreni kalež, iz druge polovice 14. ili ranog 15. stoljeća. Dio srebrenog, gravurama ukrašenog kaleža iz Kreševa (nedosta jenedostaje mu originalna čaša) doima se kao djelo iz istog vremena.

Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za [[15. stoljeće|15. stoljeće]]. Kasnogotičke elemente odaje srebrena i pozlaćena kustodija, te srebrena kadionica u istoj riznici. Zlatna vitka kasnogotička pokaznica stošto se cuvalačuvala u riznici samostana na Šćitu u [[Prozor-Rama|Rami]], uništena je u požaru crkve za vrijeme Drugog svjetskog rata. Od nje se sačuvala samo fotografija. Velik broj kaleža kasnogotičkog stila u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu moguće je tek jednim dijelom datirati u 15. stoljeće dok je drugi njihov dio bliži 16., pa i početku [[17. stoljeće|17. stoljeća]].