Mjerna veličina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Mjerna veličina
nadopunio Mjerna veličina
Redak 1:
[[datoteka:Platinum-Iridium meter bar.jpg|300px250px|mini|desno|Pra[[metar]] koji se koristio od 1889. do 1960., šipka načinjena od [[slitina|slitine]] [[iridij]]a i [[platina|platine]].]]
 
[[datoteka:Sidereal day (prograde).png|mini|desno|300px250px|Svojedobno je [[sekunda]] bila određena kao 86 400-ti dio srednjega Sunčeva dana ([[sinodički dan]]), a poslije kao određeni dio [[tropska godina|tropske godine]].]]
 
[[datoteka:CGKilogram.jpg|300px250px|mini|desno|Računalno generirana slika [[Pramjera|pramjere]] ili etalona u odnosu na koji je definiran [[kilogram]].]]
 
[[datoteka:CelsiusKelvinThermometer.jpg|250px|mini|desno|Termometar koji je označen u [[Celzij|stupnjevima Celzija]] (lijevo) i [[kelvin]]a (desno).]]
 
[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|250px| [[Mol (mjerna jedinica)|Mol]] je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima [[atom]]a u 0,012 [[kg]] [[izotop]]a [[ugljik]]a 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima [[Avogadrov broj]] jedinki, tj. 6,02214129 × 10<sup>23</sup> atoma.]]
 
'''Mjerna veličina''' ili '''fizikalna veličina''' je objektivno svojstvo [[Materija|materijalnog svijeta]] ([[Materija|tvari]], [[Tijelo (fizika)|tijela]], stanja i [[pojava]]) koje se može [[Kvaliteta|kvalitativno]] razlikovati i [[Kvantiteta|kvantitativno]] odrediti ([[mjerenje|mjeriti]]). Prema međunarodnim i hrvatskim [[Standard|normama]] mjernim veličinama su određeni nazivi i znakovi (kosa slova [[Latinica|latinične abecede]] ili [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]]). Za svaku je mjernu veličinu određen po jedan znak, iznimno po nekoliko, na primjer [[duljina]] (znakovi ''l'', ''a'', ''b'', ''d'' i drugo), [[masa]] (''m''), [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] (''t'', ''T''), [[kut]] (''α'','' β'', ''φ'' i drugo), [[sila]] (''F''), [[električni napon]] (''U''). Mjerne veličine koje se međusobno razlikuju samo po vrijednosti istovrsne su veličine, a postupak njihova uspoređivanja naziva se [[mjerenje]]m. Odabrana vrijednost s kojom se uspoređuju sve istovrsne veličine naziva se [[Mjerna jedinica|mjernom jedinicom]]. Vrijednost se mjerne veličine iskazuje [[broj]]čanom vrijednošću i mjernom jedinicom, na primjer masa je pet [[kilogram]]a (znakovima: ''m'' = 5 kg), ili masa u kilogramima je pet (znakovima m/kg = 5). <ref> '''mjerne ili fizikalne veličine''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69196] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Mjerna veličina ili fizikalna veličina Izražava se kao umnožak brojevne vrijednosti {''M''} i [[mjerna jedinica|mjerne jedinice]] [''M'']:
Line 81 ⟶ 85:
|-
|}
 
== Mjerna jedinica ==
{{glavni|Mjerna jedinica}}
 
'''Mjerna jedinica''' je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje [[standard|norme]] i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom. Posebno određene mjerne jedinice koje sudjeluju u izvođenju ostalih mjernih jedinica nekoga mjernog sustava nazivaju se [[SI osnovne jedinice|osnovnim jedinicama]]. Neke su osnovne mjerne jedinice određene utjelovljenim [[pramjera]]ma ili etalonima (na primjer [[kilogram]]), neke postupcima ostvarenja (na primjer [[metar]], [[sekunda]]), a ostale se izvode iz drugih, već određenih jedinica. Mjerne jedinice nazvane su većinom prema prezimenima znamenitih [[znanstvenik]]a, neke prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo ih nekoliko ima tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i drugo), na primjer [[amper]] (znak A), [[njutn]] (N), [[tesla]] (T), [[vat]] (W), [[veber]] (Wb), [[volt]] (V), [[litra]] (L ili l), [[luks]] (lx), [[metar]] (m), (vremenska) [[sekunda]] (s), [[Stupanj (kut)|(kutni) stupanj]] (°), [[Celzijev stupanj]] (°C) i drugo. Nazive i znakove imaju samo [[SI osnovne jedinice|osnovne jedinice SI]] te ograničen broj [[SI izvedene jedinice|izvedenih jedinica SI]] i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, na primjer jedinica brzine [[metar u sekundi]] (m/s), jedinica [[Volumni protok|volumnog protoka]] [[kubni metar u sekundi]] (m³/s), jedinica [[energija|energije]] [[kilovatsat]] (kWh) i drugo.
 
== Izvori ==