Mjerna veličina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
nadopunio Mjerna veličina |
||
Redak 8:
[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px| [[Mol (mjerna jedinica)|Mol]] je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima [[atom]]a u 0,012 [[kg]] [[izotop]]a [[ugljik]]a 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima [[Avogadrov broj]] jedinki, to jest 6,02214129 × 10<sup>23</sup> atoma.]]
[[datoteka:Ampere-def-en.svg|mini|desno|300px|[[Amper]] je [[električna struja|jakost stalne električne struje]] koja, održavajući se u dvama ravnim, usporednim [[Električni vodič|električnim vodičima]] neograničene duljine i zanemarivo malena kružna presjeka, koji se nalaze u [[vakuum]]u međusobno razmaknuti jedan [[metar]], uzrokuje među njima [[sila|silu]] od 2 · 10<sup>–7</sup> [[njutn]]a po metru njihove [[duljina|duljine]].]]
'''Mjerna veličina''' ili '''fizikalna veličina''' je objektivno svojstvo [[Materija|materijalnog svijeta]] ([[Materija|tvari]], [[Tijelo (fizika)|tijela]], stanja i [[pojava]]) koje se može [[Kvaliteta|kvalitativno]] razlikovati i [[Kvantiteta|kvantitativno]] odrediti ([[mjerenje|mjeriti]]). Prema međunarodnim i hrvatskim [[Standard|normama]] mjernim veličinama su određeni nazivi i znakovi (kosa slova [[Latinica|latinične abecede]] ili [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]]). Za svaku je mjernu veličinu određen po jedan znak, iznimno po nekoliko, na primjer [[duljina]] (znakovi ''l'', ''a'', ''b'', ''d'' i drugo), [[masa]] (''m''), [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] (''t'', ''T''), [[kut]] (''α'','' β'', ''φ'' i drugo), [[sila]] (''F''), [[električni napon]] (''U''). Mjerne veličine koje se međusobno razlikuju samo po vrijednosti istovrsne su veličine, a postupak njihova uspoređivanja naziva se [[mjerenje]]m. Odabrana vrijednost s kojom se uspoređuju sve istovrsne veličine naziva se [[Mjerna jedinica|mjernom jedinicom]]. Vrijednost se mjerne veličine iskazuje [[broj]]čanom vrijednošću i mjernom jedinicom, na primjer masa je pet [[kilogram]]a (znakovima: ''m'' = 5 kg), ili masa u kilogramima je pet (znakovima m/kg = 5). <ref> '''mjerne ili fizikalne veličine''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69196] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Mjerna veličina ili fizikalna veličina Izražava se kao umnožak brojevne vrijednosti {''M''} i [[mjerna jedinica|mjerne jedinice]] [''M'']:
Line 90 ⟶ 92:
'''Mjerna jedinica''' je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje [[standard|norme]] i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom. Posebno određene mjerne jedinice koje sudjeluju u izvođenju ostalih mjernih jedinica nekoga mjernog sustava nazivaju se [[SI osnovne jedinice|osnovnim jedinicama]]. Neke su osnovne mjerne jedinice određene utjelovljenim [[pramjera]]ma ili etalonima (na primjer [[kilogram]]), neke postupcima ostvarenja (na primjer [[metar]], [[sekunda]]), a ostale se izvode iz drugih, već određenih jedinica. Mjerne jedinice nazvane su većinom prema prezimenima znamenitih [[znanstvenik]]a, neke prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo ih nekoliko ima tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i drugo), na primjer [[amper]] (znak A), [[njutn]] (N), [[tesla]] (T), [[vat]] (W), [[veber]] (Wb), [[volt]] (V), [[litra]] (L ili l), [[luks]] (lx), [[metar]] (m), (vremenska) [[sekunda]] (s), [[Stupanj (kut)|(kutni) stupanj]] (°), [[Celzijev stupanj]] (°C) i drugo. Nazive i znakove imaju samo [[SI osnovne jedinice|osnovne jedinice SI]] te ograničen broj [[SI izvedene jedinice|izvedenih jedinica SI]] i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, na primjer jedinica brzine [[metar u sekundi]] (m/s), jedinica [[Volumni protok|volumnog protoka]] [[kubni metar u sekundi]] (m³/s), jedinica [[energija|energije]] [[kilovatsat]] (kWh) i drugo.
=== Zakonite mjerne jedinice ===
{{glavni|Međunarodni sustav mjernih jedinica}}
'''Zakonite mjerne jedinice''' su mjerne jedinice propisane [[zakon]]ima ili kojim drugim zakonskim dokumentima. Zbog osobite važnosti mjerenja u organiziranome ljudskom društvu, već su prve države propisivale mjerne jedinice, a njihove su se [[pramjera|pramjere]] izlagale na javnim mjestima. Danas je u većini zemalja, na temelju međunarodnih dogovora i normi, zakonito samo 5 skupina mjernih jedinica: [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|jedinice Međunarodnoga sustava]] (jedinice SI), [[Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|decimalne jedinice]] od jedinica SI, iznimno dopuštene jedinice izvan SI, decimalne jedinice od nekih iznimno dopuštenih jedinica, te od svih njih složene mjerne jedinice. Samo se poneka mjerna jedinica izvan tih skupina iznimno dopušta za uporabu u posebnim područjima ili okolnostima (na primjer u pomorskom i zračnom prometu i međunarodnoj trgovini). U zemljama engleskoga govornoga područja još su u uporabi tradicijske angloameričke jedinice ili [[Anglosaksonske mjere|anglosaksonske mjere]].
=== Složene mjerne jedinice ===
Složene mjerne jedinice su jedinice sastavljene od jedinica različitih skupina. Tako je jedinica koja se rabi za izražavanje [[brzina|brzine]] vozila [[kilometar na sat]] (znak km/h) sastavljena od [[Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|decimalne jedinice]] od [[metar|metra]] i iznimno dopuštene jedinice [[sat]].
=== Stare mjerne jedinice ===
Stare mjerne jedinice su pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se rabile u različitim razdobljima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u povijesnim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti, a utjelovljene su u starim mjerama, uporabnim predmetima, građevinama i slično. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sustava ([[Metarska konvencija]]) u drugoj polovici 19. stoljeća (na primjer [[hvat]], [[lakat]], [[Palac (jedinica)|palac]], [[unca]] i drugo), te konačno uvođenjem [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnoga sustava jedinica]] u drugoj polovici 20. stoljeća (na primjer [[standardna atmosfera]], [[kilopond]], [[konjska snaga]], [[mikron]] i drugo). <ref> '''mjerne jedinice''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41311] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Mjerenje ==
{{glavni|Mjerenje}}
'''Mjerenje''' je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine. Izravnim mjerenjem uspoređuje se mjerena veličina s istovrsnom usporedbenom veličinom, ili mjernom jedinicom. Tako se duljina ''l'' mjeri uspoređivanjem s duljinom ''l<sub>0</sub>'' mjernoga štapa. Posredno (neizravno) mjerenje obavlja se izravnim mjerenjem onih veličina od kojih je sastavljena mjerena veličina, temeljem nekoga znanstvenog načela, te izračunom njezine vrijednosti. Tako se [[ploština]] [[pravokutnik]]a mjeri posredno, mjerenjem duljina stranica ''l<sub>1</sub>'' i ''l<sub>2</sub>'', te se na temelju [[geometrija|geometrijske]] zakonitosti izračunava njihovim [[množenje]]m: <ref> '''mjerenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
:<math>P=l_1 \cdot l_2</math>
Rezultat je mjerenja vrijednost mjerne veličine, izražena [[broj]]čanom vrijednošću i pripadnom [[mjerna jedinica|mjernom jedinicom]]. Na primjer, ako je mjerena duljina ''l'' sadržavala 3 duljine mjernoga štapa, a njegova je duljina ''l<sub>0</sub>'' = 1 m, vrijednost je mjerene duljine:
:<math>l=3 \cdot l_0 = 3 metra</math>.
== Izvori ==
| |||