Razlika između inačica stranice »Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata«

m
uklonjena promjena suradnika 93.142.241.162 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mostarac
(→‎Izvori: lalalall)
m (uklonjena promjena suradnika 93.142.241.162 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mostarac)
{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu|Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu|l2=u srednjem kamenom dobu|l3=u mlađem kamenom dobu}}
 
[[Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|Starije kameno doba (paleolitik)]] je najstarije i najduže razdoblje ljudske povijesti; naziv [[paleolitik]] prvi je upotrijebio John Lubbock 1865. razdvojivši kameno doba na paleolitik i neolitik. U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem [[pleistocen]]a (počinje prije 2,5 milijuna god.), dok u Africi započinje već u [[pliocen]]u; prije 4 milijuna god. Završio je sa zadnjim ledenim dobom 10 000 god. pr. Kr. U gospodarskom smislu to je razdoblje lova i skupljanja plodova, nomadskoga načina života, pa se arheološki ostatci nalaze uglavnom u špiljama, pripećcima, ali i na otvorenom. Najranije početke posvjedočuju kamene rukotvorine izrađene cijepanjem sedimentnih, metamorfnih i eruptivnih stijena te minerala. Starije kameno doba se dijeli na donje (starije), srednje i gornje (mlađe).<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57847 starije kameno doba]</ref> Na području Hrvatske postoje mnogobrojna paleo000000000000nh.xmnjksvnjfgnjkerfnisehikjnebvk k nmobvmkvc klnejv jaglk jakmblksrh kg litičkapaleolitička nalazišta. Najstariji nalaz predstavlja jednostavni udarač od okresanog potočnog oblutka iz špilje [[šandalja|Šandalje I.]] kraj Pule. Kameni ručni klinovi iz razdoblja starijeg paleolitika pronađeni su u [[ponikve|Ponikvama]] kraj [[ivanec|Ivanca]], Golubovcu i [[donje Pazarište|Donjem Pazarištu]] u [[Lika|Lici]]. Najpoznatije nalazište u Hrvatskoj je [[Hušnjakov brijeg|brdo Hušnjakovo]] kraj [[Krapina|Krapine]] gdje su nađeni ostaci [[neandertalci|neandertalaca]] (varijanta poznata pod imenom [[krapinski pračovjek]]) uz artefakte iz srednjeg paleolitika. Ostaci neandertalaca nađeni su i u špilji [[veternica|Veternici]] kraj Zagreba, u [[špilja Vindija|Vindiji]] kraj Ivanca i [[Velika pećina|Velikoj pećini]] kraj Trakošćana. U Hrvatskoj zasad nema tragova [[paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]], ali postoje drugi nalazi iz razdoblja mlađega paleolitika. Uz ostatke ''Homo sapiens sapiensa'' pronađena su kamena i koštana oruđa i oružja iz toga razdoblja u [[Romualdova pećina|Romualdovoj pećini]] kraj Rovinja, [[Vergottinova pećina|Vergottinovoj pećini]] kraj Poreča, [[Pupićina peć|Pupićinoj peći]], Vindiji, Velikoj pećini, na lokalitetu [[šandalja|Šandalje II.]], [[Cres]]u, [[Lošinj]]u, [[Krk]]u, [[Rab]]u, [[Dugi otok|Dugom otoku]]. Paleolitički nalazi nađeni su i u pećini Bukovac u Gorskom kotaru, [[Cerovačke pećine|Cerovačkoj špilji]] u Lici i kanjonu [[čikola|Čikole]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/40355/ paleolitik]</ref>
[[Datoteka:Kultna posuda (riton), danilska kultura.jpg|mini|lijevo|Kultna posuda (riton), [[danilska kultura]], Arheološki muzej Zadar. [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]] kraj Zadra jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četiri noge (ritoni), te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima.]]
[[Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu|Srednje kameno doba (mezolitik)]] je prapovijesno razdoblje lovačko-skupljačkih zajednica i njihove kulture od kraja ledenoga doba ([[pleistocen]]a) do pojave neolitika u ranom i srednjem [[holocen]]u; naziv [[mezolitik]] uveo je Hodder M. Westropp 1872.<ref name="Mezolitik">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=57599 srednje kameno doba]</ref> Trajalo je približno od 10 000. do 6500. pr. Kr. Različite »etničke« seobe dovele su do usitnjavanja kulturne slike Europe. Zbog promjene klimatskih prilika, tj. zatopljivanja i otapanja snijega, u mezolitiku je prevladavao lov na sitne životinje i ribolov. Osim karakterističnih mikrolita, počela se izrađivati nova vrsta oružja, harpun. Ljudi sa značajkama današnjega čovjeka, postupno su pripitomljivali životinje (goveda, ovce i koze), te s nomadskoga prelazili na život u stalnim naseljima.<ref name="Mezolitik Istra">Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1736 mezolitik]</ref> Prijelazno razdoblje, [[srednje kameno doba]], tj. [[mezolitik]], u Hrvatskoj je nedovoljno istraženo<ref name="Nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 prapovijesna arheološka nalazišta]</ref> i o njemu se malo piše. [[Gravettien]]ska je kultura postupno prelazila u različite faze u...u...o...o daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!!!!!!! mmmmmmmmmmmmmmepipaleolitikaepipaleolitika i mezolitika. To je očito u [[šandalja|Šandalji II]], a pojedinačni nalazi zabilježeni su u [[oporovina|Oporovini]] na Učki, [[Vergottinova pećina|Vergottinovoj pećini]] na Poreštini, [[Klanjčeva peć|Klanjčevoj pećini]] na Ćićariji, [[Podosojna peć|Podosojnoj pećini]] u Mošćeničkoj Dragi i na otvorenome nalazištu u Savudriji. Istraživanjima u [[Pupićina peć|Pupićinoj pećini]] u Veloj dragi otkriveni su važni nalazi datirani u gornji paleolitik i mezolitik. Uz malo oruđe i oruđe složenoga tipa, pronađeno je i nekoliko ljudskih kostiju. R. Battaglia pronašao je 1944. lubanje u pećini kraj Baderne ([[Dančeva pećina]]). Sondiranjima u kvartarnim naslagama pećine Oporovina, [[Mirko Malez|M. Malez]] je u sloju »e« pronašao ostatke pokopa u pećinskome prostoru, odnosno veći dio ljudskoga kostura s ukrasima od dijelova jelenjega roga. U Klanjčevoj pećini iznad Bresta pronađena su uz mezolitsko kameno i koštano oruđe i dva čovječja vratna kralješka.<ref name="Mezolitik Istra"/> Najbolje očuvano mezolitičko naselje sjedilačkoga načina života, što je inače značajka neolitika, jest [[Lepenski vir]] na Dunavu, Srbija.<ref name="Mezolitik"/>
 
[[Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu|Mlađe kameno doba (neolitik)]] je razdoblje prvih prapovijesnih zajednica utemeljenih na proizvodnji hrane, odnosno kultivaciji biljaka i domestikaciji životinja; naziv (engleski ''[[neolitik|Neolithic]]'') uveo je 1865. britanski antropolog John Lubbock. Uz to razdoblje usko je povezan i sjedilački način života u trajnim naseljima, u kojima se podižu prvi čvrsti stambeni objekti. Najtipičnija kulturna novina izradba je predmeta od keramike te primjena novih tehnika glačanja i brušenja kamena. Pojava metala, njegova razvijena proizvodnja, šira uporaba i primjena, obilježavaju kraj neolitičkoga razdoblja. U europskim razmjerima to je polovica IV. tisućljeća pr. Kr. (3500 god. pr. Kr.). Prve izrazito neolitičke kulture u Hrvatskoj, [[starčevačka kultura|starčevačku]] i impressokeramičku, nasljeđuju [[sopotska kultura|sopotska]] i [[korenovska kultura]] u kontinentalnoj Hrvatskoj, a [[danilska kultura|danilska]], [[hvarska kultura|hvarska]] i velolučka na jadranskoj obali, otocima i u zaleđu. Krajem mlađega kamenog doba u najistočnije dijelove Hrvatske prodire i [[vinčanska kultura]], a u sjeverozapadne regionalna inačica [[lengyelska kultura|lengyelske kulture]]. Obje spomenute pojave već imaju i određena obilježja bakrenoga doba, odnosno eneolitika.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41349 mlađe kameno doba]</ref> Neolitičko doba dobro je istraženo u kontinentalnoj Hrvatskoj ([[Vinkovci]], [[Sarvaš]], [[Vučedol]], [[Zadubravlje]] i Igrač kraj Slavonskog Broda te [[Pepelana]] kraj [[virovitica|Virovitice]] s naseljima starčevačke kulture; [[Malo Korenovo]], [[Kaniška Iva]], [[Tomašica]] i [[Drljanovac]] s naseljima linearnotrakaste kulture; [[Sopot]], [[Bapska]], Vinkovci–Ervenica, [[Osijek]] i [[Klokočevik]] kraj Slavonskog Broda s naseljima sopotske kulture; [[Ozalj]] s naseljem lengyelske kulture). Nalazišta impresso kulture na Jadranu predstavljaju Grapčeva i [[Markova špilja]] na [[Hvar]]u, [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]], [[Bribir]], [[Vaganačka špilja]] na [[Velebit]]u, [[Jami na Sredi]] na [[Cres]]u te [[Vižula]] u [[Medulin]]u. Danilsku i hvarsku kulturu predstavljaju [[danilska kultura|Danilo]], [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]], [[Vela spila]] na Korčuli, Markova i [[Grapčeva špilja]] te [[Gudnja]] na Pelješcu.<ref name="Nalazišta"/>
* [[Opća i nacionalna enciklopedija]], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, [http://proleksis.lzmk.hr/ mrežno izdanje] (glavni urednik [[Antun Vujić]])
* [[Istarska enciklopedija]], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, [http://istra.lzmk.hr/ mrežno izdanje] (urednici: [[Miroslav Bertoša]], [[Robert Matijašić]])
* [[Hrvatska: zemlja i ljudi]], Leksikografski zavod Miroslav Krleža, [http://croatia.eu/ mrežno izadnje] (ure{{izvori|3}}urednici: Mladen Klemenčić, Ankica Šunjić, Zvonimir Frka-Petešić)
 
== Izvori ==
{{izvori|3}}
{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}
{{Hrvatska}}
293

uređivanja