Inačica od 17. studenoga 2015. u 14:58 uredi Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.105 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. studenoga 2015. u 09:17 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: Područje se dijeli na dva dijela, od kojih zapadni imaju izrazito novoštokavsku akcentuaciju, a istočniji stariju. Refleks dugog jata je jednosložan. U množinskim padežima se čuva mnogo starine. Jotacije su izrazite, a izgubljeno je i [x]. Utjecaj susjeda (čakavci, kajkavci, rubni slovenski) je izrazit.<br> Najzanimljiviji su [a] kao refleks poluglasa (malin), zadržavanje l na kraju riječi u nekim primjerima (anđel, mil), potvrde kao (obi'''š'''ni, ru'''š'''nik, šeni'''š'''ni umjesto obični, ručni, pšenični...), j u riječima breja i mejaš, ž u primjeru svjedožba...<br> Česta je [[kratka množina]] (brki i brkovi), u komparativu dolaze bržiji, rajši, slakši, brojevi od pet se dalje sklanjaju ("vas je sviju petiju teško predobiti"), 3. lice u prezentu je npr. beredu, kupujedu.<br> Utjecaj njemačkog ("što je to za edan čoek"/jednog čovjeka). Razlike u leksiku u obliku čakavizama i kajkavizama.<br> Govori su vrlo srodnog porijekla, iako su istočnožumberački bili udaljeniji od žarišta novoštokavskog akcentskog prenošenja. [[Kategorija:Hrvatski jezik]]

Žumberačka oaza: razlika između inačica