Povijest astronomije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 75:
[[Datoteka:Elongacija.png|mini|desno|200px|Skica pokazuje [[elongacija|elongacije]] ([[kut]]eve između [[Sunce|Sunca]] i [[planet]]a) s obzirom na položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na Sunce.]]
[[Datoteka:Sidericki dan.png|mini|desno|200px|Razlika između [[sinodički dan|sinodičkog (sunčanog) dana]] koji traje 24 sata i [[siderički dan|sideričkog (zvijezdanog) dana]] koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde.]]
[[Datoteka:SN 1572 Tycho's Supernova.jpg|mini|desno|200px|Crveni krug u gornjem lijevom kutu prikazuje ostatke [[Tycho Brahe|Tychove]] ''[[supernova|supernove]]'' ili SN 1572 (snimljeno ''[[Wide-field Infrared Survey Explorer]]'').]]
[[Datoteka:Kepler's Laws Slika 01.jpg|mini|desno|200px|[[Geometrija]] planetarnog kretanja: planet (<math>M</math>) obilazi oko Sunca (<math>S</math>) po [[elipsa|elipsi]] (<math>P</math>-[[perihel]], <math>A</math>-[[afel]])]]
[[Datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|200px|Slika prikazuje 3 [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''ƒ''<sub>1</sub> i ''ƒ''<sub>2</sub> za prvi planet i ''ƒ''<sub>1</sub> i ''ƒ''<sub>3</sub> za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''ƒ''<sub>1</sub>. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>1</sub><sup>3/2</sup> : ''t''<sub>2</sub><sup>3/2</sup>.]]
[[Datoteka:Phases Venus.jpg|mini|desno|200px|[[Galileo Galilei|Galileo]] je pomoću [[teleskop]]a ugledao i [[Venerine mijene]], pojavu koja je nemoguća u okviru geocentričnog sustava, pa je to bio i dokaz postojanja [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]].]]
== Europska srednjovjekovna astronomija ==
U 12. i 13. stoljeću u Europi se prihvaćaju arapska astronomska znanja, prevode se njihovi spisi, ali sada na [[latinski jezik]]. Starogrčka astronomija je obuhvaćala sve važnije pojave i pružala pravila za primjenu astronomije. [[Georg von Peuerbach]] (1423. – 1461.) opisao je geocentrični sustav novim matematičkim aparatom, a njegov učenik [[Regiomontanus|Johannes Müller von Königsberg]] (1436. – 1476.) ili poznatiji kao [[Regiomontanus]], je izradio [[efemeride]] ili tablice položaja Sunca, Mjeseca i planeta za razdoblje od 1474. do 1506. Tim su se tablicama služili [[Pomorstvo|pomorci]] u [[navigacija|navigaciji]], a vrijeme njihove upotrebe podudaralo se s velikim zemljopisnim otkrićima: [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]] je otkrio Ameriku 1492., a [[Vasco da Gama]] oplovio Afriku i našao put za Indiju 1498.
| |||