Rutherfordovo raspršenje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 4:
''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma.]]
'''Rutherfordovo raspršenje''' je pojava iz [[nuklearna fizika|nuklearne fizike]], kojom se objašnjava skretanja [[alfa-čestica]] koje udaraju u tanke listiće [[metal]]a, a s njim se dokazuje postojanje [[Električni naboj|pozitivno nabijene]] [[atomska jezgra|atomske jezgre]], koja ima gotovo svu [[Relativna atomska masa|masu atoma]]. Rutherfordovo [[raspršenje]] je objašnjenje strukture atomske jezgre, koje je nastalo nakon [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|pokusa s alfa-česticama i zlatnim listićem]], kojeg su izveli [[Ernest Rutherford]], [[Hans Geiger]] i Ernest Marsden. Rezultati tog pokusa su pokazali da su skretanja alfa-čestica pod velikim [[kut]]evima bila jako rijetka, na primjer pri prolazu kroz listić [[platina|platine]] na svakih 8000 jedna alfa-čestica bi skrenula pod kutem većim od 90º. <ref> E. Rutherford: "The Scattering of α and β Particles by Matter and the Structure of the Atom", Philos. Mag., 1911.</ref>
==Matematičko objašnjenje==
| |||