Budizam: razlika između inačica

'''Budizam''' je jedna od pet velikih svjetskih [[religija|religija]]. Nastao je u VI. stoljeću pr. Kr. u sjevernoj [[Indija|Indiji]]. Osnovao ga je [[Buda|Sidarta Gautama]], za kojeg se većina stručnjaka slaže da je živio od 563. do [[483. pr. Kr.]] Najstariji sačuvani podaci nalaze se u tekstovima prakriti skupine jezika koja uključuje gandari i pali. Tekstovi na pali jeziku su formirali kanon današnjeg [[teravada]] budizma dok su gandara tekstovi, iako nestali iz aktivne upotrebe, kao najstariji dostupni zapisi danas iznimno bitni za razumijevanje ranih faza razvoja. Djelomično su sačuvane i druge verzije ranih škola pri čemu su važni kineski prijevodi koji ponekad sadrže jedine preostale zapise određenih tekstova, kao i neki drugi fragmenti i tekstovi. Glavne grane budizma su teravada (škola starih) i mahajana (velika kola) dok se vađrajana ponekad smatra zasebnom, a ponekad djelom mahajane. Budizam utjecao na europsku filozofiju, osobito u XIX. stoljeću. Broj sljedbenika budizma procjenjuje se između 150 do 500 milijuna jer budizam ne isključuje i pripadnost nekoj drugoj vjeri.<ref name="HEb">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9995 budizam], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 19. studenog 2015.</ref>

Uz reforme unutar tradicionalnih pravaca u svjedočimo razvoju novih oblika budizma djelomično ili potpuno odvojenih od tradicionalnih skupina. Uz razne religijski orijentirane nove pokrete usmjerene prema laicima, sinkretičkog karaktera ili na drugi način specifične, pri čemu se na istoku posebno ističu oni u carskom i suvremenom Japanu, javljaju se i oni humanističkoga i socijalno orijentiranogusmjerenog karaktera kao i sekularni budizam prisutan na zapadu.

U okviru novijih socijalno usmjerenih pokreta valja istaknuti indijski dalitski (kasta nedodirljivih) budizam, kojim je najutjecajniji postkolonijalni vođa ove društveno ugrožene skupine modificiranu theravadu u nekoj mjeri vratio u Indiju, gdje je budizam, vanosim pograničnihu područjimapograničnim saindijsko-tibetskim Tibetanskompodručjima, kulturombio gotovo nestao. Cilj je pri tome prvenstveno napuštanje hinduizma i kastinskog sustava koji se optužuje za težak socioekonomski status.

Nekoliko budističkih zajednica djeluje u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Većina ih pripada nekoj od škola mahajana grane budizma.<ref name="BuH">[http://www.budisticki-centar.hr/tekst.php?id=97 Budizam u Hrvatskoj], www.budisticki-centar.hr, pristupljeno 19. studenog 2015.</ref>

* [http://www.budisticki-centar.hr/home.php Budistički centar], chan (kineski Zenzen), Zagreb

* [http://padmasana.hr/ Padmasana Budističko društvo], tibetanskitibetski budizam, Zagreb

* [http://www.bc-kailash.hr Kadampa budizam u Hrvatskoj], neo-tibetanskitibetski budizam (neovisan/nepriznat), Split