Inačica od 23. ožujka 2015. u 22:51 uredi Peregrin Falcon (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.256 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. studenoga 2015. u 13:02 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Krutine Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~datoteka:Teilchenmodell Feststoff.svg\|mini\|desno\|250px\|Prikaz krutine.]] ~~'''Krutine''' su tvari u krutom [[agregatno stanje\|agregatnom stanju]], a prepoznatljive su po svojstvima opiranja promjenama [[oblik]]a i [[obujam\|obujma]].~~ [[datoteka:Insulincrystals.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kristalni oblik krutog [[inzulin]]a.]] ~~Zbog toga krute tvari imaju svoj vlastiti volumen i vlastiti oblik. Grana fizike koja se bavi proučavanjem krutih tvari je [[fizika čvrstog stanja]] je znanost o materijalima.~~ [[datoteka:Quartz oisan.jpg\|mini\|250px\|desno\|[[Kristal]] [[kvarc]]a.]] [[datoteka:Bulk Metallic Glass Sample.jpg\|mini\|250px\|desno\|Amorfni [[metal]]i imaju malu [[žilavost]], ali visoku [[čvrstoća\|čvrstoću]].]] [[datoteka:Fcc lattice 4.jpg\|250px\|mini\|desno\|Primjer [[Kubični kristalni sustav\|kubičnog kristalnog sustava]].]] [[datoteka:Silicon.jpg\|250px\|mini\|desno\|[[Silicij]]evi kristali je najčešći [[poluvodič]]ki materijal koji se koristi u [[elektronika\|elektronici]] i za [[Solarna ćelija\|fotonaponski članak]].]] '''Krutine''' ili '''čvrste tvari''' su [[Kemijska tvar\|kemijske tvari]] (supstancije) stalnog [[oblik]]a i [[obujam\|obujma]] (volumena). Čine ju čestice međusobno tako povezane da jedna u odnosu prema drugoj ne može mijenjati svoj položaj. Zato tvar u čvrstom [[Agregatna stanja\|agregatnom stanju]] (za razliku od [[Tekućine\|tekućega]] i [[plin]]ovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena. Sve tvari u određenim uvjetima (na određenoj [[temperatura\|temperaturi]] i pod određenim [[tlak]]om) mogu prijeći u čvrsto stanje. Čvrste tvari mogu biti [[kristal]]ne i [[Amorfna tvar\|amorfne]]. Kristalne tvari prelaze u tekućine na određenoj temperaturi ([[talište]]), a amorfne se povišenjem temperature postupno smekšavaju i tale. Prema rasporedu čestica od kojih su građene, čvrste tvari mogu imati [[ion]]sku, [[atom]]sku, [[molekula\|molekularnu]] i [[metal]]nu strukturu ([[kemijska veza\|kemijske veze]]). Proučavanjem čvrstoga stanja tvari bavi se [[fizika čvrstog stanja]], kojoj pripadaju [[kristalografija]], teorije strukture metala, slitina, ionskih kristala. <ref> '''čvrsta tvar (krutina)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13557] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> == Vrste krutog agregatnog stanja == Tijela u krutom stanju mogu biti [[kristal]]na i [[Amorfna tvar\|amorfna]]. U kristalnim tijelima atomi su pravilno raspoređeni u prostoru i samo [[titranje\|osciliraju]] oko ravnotežnih položaja. U amorfnim tijelima čestice isto osciliraju oko ravnotežnih položaja, ali je njihov prostorni raspored neuređen. === Kristali === {{glavni\|Kristal}} '''Kristali''' ([[Latinski jezik\|lat]]. ''crystallus'' < [[Starogrčki jezik\|grč]]. ''ϰρύσταλλος'': led, ledac, kremen prozirac) su tijela u čvrstom agregatnom stanju koja su građena od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih [[atom]]a, [[ion]]a ili [[molekula]], to jest imaju [[kristalna rešetka\|kristalnu strukturu]]. Pravilni je raspored [[termodinamika\|termodinamički]] najstabilniji i većina čvrstih tvari kristalne je prirode. Kristali nastaju u procesu kristalizacije rastom iz pothlađene kapljevine, pothlađene [[para\|pare]], [[plin]]a, zasićene [[otopine]], taline, nesređene (amorfne) čvrste faze ili manje stabilne kristalne faze. Unutrašnji pravilni raspored daje kristalu određenu simetriju koja se iskazuje u svojstvima i u vanjskom obliku kristala. Kristal ima određen [[geometrija\|geometrijski]] oblik. [[Kut]]ovi među [[ploha]]ma kristala neke tvari konstantni su i za tu tvar svojstveni (karakteristični). Dijelovi nastali kalanjem kristala imaju ravne površine, a njihovi su kutovi također konstantni i svojstveni za dotičnu tvar. Dijelovi nastali sitnjenjem kristala opet su kristalići istih svojstava. <ref> '''kristali''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34004] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> === Amorfne tvari === {{glavni\|Amorfna tvar}} '''Amorfne tvari''' (grč. ''ἄμορφος'', ''amorphos'': koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u fizici i kemiji, nazivaju se tvari kod kojih atomi nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim molekulama. Takvim tvarima svojstva su jednaka u svim smjerovima. Amorfne su tvari one koje nemaju kristalnu strukturu. [[Rendgenska difrakcija praha\|Rendgenskom difrakcijskom analizom]] u novije je doba otkriveno da su i ''amorfne'' tvari zapravo agregati submikroskopski kristaliziranih čestica. Zato podjela tvari na kristalne i amorfne danas više nije znanstveno opravdana. <ref> '''amorfan''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2332] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Amorfno stanje je slično tekućem agregatnom stanju i izgleda kao nagla zaleđenost strukturnih jedinica u tekućem stanju. Podizanjem temperature, neuređenost se postupno povećava, približava tekućem stanju i to se predstavlja kao omekšavanje. == Fizika čvrstog stanja == {{glavni\|Fizika čvrstog stanja}} '''Fizika čvrstog stanja''' je grana [[fizika\|fizike]] koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću [[Kvantna mehanika\|kvantne fizike]] istražuje svojstva i procese u [[kristal]]nome i [[Amorfna tvar\|amorfnom obliku tvari]], svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene [[Mjerna veličina\|fizikalnih veličina]] (na primjer [[temperatura\|temperature]], [[tlak]]a, [[dimenzija]] i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u [[Kristalna rešetka\|kristalnoj rešetki]] i drugo). Zakonitosti utvrđene za kristaliziranu tvar primjenjuju se djelomično i na amorfne krutine ili smjese kristalne i amorfne tvari te [[viskoznost\|visokoviskozne]] tekućine (na primjer fotoosjetljiva [[staklo\|stakla]], krute [[polimer]]e, [[keramika\|keramiku]] i drugo). [[Kristalografija\|Mikroskopska teorija čvrstog stanja]] primjena je kvantne mehanike na čvrsto stanje. Njezini rezultati uspješno tumače kvalitativne razlike među različitim čvrstim tijelima, a u mnogim slučajevima omogućuju i kvantitativni pristup svojstvima tih tijela. Budući da je čvrsto stanje sustav od velikog broja [[atom]]a, teorija čvrstog stanja služi se nizom približenja (aproksimacija). Tako se pretpostavlja da se ponašanje [[atomska jezgra\|atomskih jezgara]] i [[elektron]]a može opisivati nezavisno. Pri razmatranju gibanja jezgara ne uzima se u obzir gibanje elektrona, to jest atomi se promatraju kao cjeline. Takav je pristup opravdan za objašnjenje nekih [[mehanika\|mehaničkih]] i [[termodinamika\|termodinamičkih]] svojstava koja potječu od međusobnoga elastičnoga vezivanja atoma. Razmatraju li se [[Elektronska konfiguracija\|elektronska stanja]], uzima se da atomske jezgre miruju. Ta je pretpostavka u znatnoj mjeri opravdana jer se u normalnim okolnostima elektroni gibaju znatno brže nego jezgre koje su mnogo veće [[Relativna atomska masa\|mase]] od elektrona. Kako su za svojstva čvrstog stanja najvažniji [[Valencija (kemija)\|valentni]] elektroni, promatraju se samo ti elektroni, a utjecaj elektrona u dubljim elektronskim ljuskama uzima se u obzir kroz njihov doprinos [[električno polje\|električnom polju]] oko jezgara. Pretpostavlja se da u prvom približenju (aproksimaciji) svaki valentni elektron može biti opisan vlastitom [[val]]nom funkcijom. Razvile su se dvije metode u opisivanju međudjelovanja (interakcije) valentnih elektrona: atomska aproksimacija i aproksimacija slobodnim elektronima. <ref> '''fizika čvrstog stanja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19793] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ~~== Amorfno stanje ==~~ Ako je razmještaj strukturnih jedinica promjenjiv i različit u različitim dijelovima tvari, nazivaju se amorfne tvari. Amorfno stanje je slično tekućem agregatnom stanju i izgleda kao nagla zaleđenost strukturnih jedinica u tekućem stanju. Podizanjem temperature, neuređenost se postupno povećava, približava tekućem stanju i to se predstavlja kao omekšavanje. ~~{{Mrva-fiz}}~~ [[Kategorija:Agregatna stanja]]

Krutine: razlika između inačica