Almoš: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
novi članak |
m ispravak poveznice |
||
Redak 5:
Koloman se nije mogao posvetiti hrvatskim prilikama. jer se u Ugarskoj protiv njega 1098. godine pobunio brat Almoš. On je smatrao da on treba vladati u Hrvatskoj, a Koloman u Ugarskoj. Kraljeva i pobunjenička vojska srele su se na obalama Tise, no do bitke nije došlo. Velikaši su nagovorili braću da se pomire. Kralj je oprostio Almošu.
Već 1108. godine se Almoš opet pobunio. Koloman mu je oduzeo svu imovinu i titulu [[herceg]]a čim je doznao da Almoš opet sprema pobunu. Tada je pobjegao u Njemačku, a car [[Henrik V., car Svetog Rimskog carstva|Henrik V.]] ga je srdačno primio. Izišao je u susret njegovim molbama i objavio rat Kolomanu želeći od Ugarske učiniti vazalnu njemačku državu. Nijemci su opsjeli grad [[Požun]], a vojska češkog kneza [[Svatopluk]]a, koji je bio njemački vazal, provalila je i pustošila sjeverozapadnu Ugarsku. No tada je Češku napao ugarski saveznik, poljski knez Boleslav III. Krivousti, pa se Svatopluk hitno morao vratiti u Češku. Carev pohod je propao jer se Požun nije predao.
Koloman je za nasljednika proglasio svog sina [[Stjepan II., kralj
1112. godine zahladili su odnosi između Bizanta i Kolomana. To je pokušao iskoristiti mletački dužd, pa je zatražio bizantsku pomoć da vrati dalmatinske gradove, no car je to zauzet drugim poslovima odbio. Nakon Almoševa osljepljenja je prijetolonasljednikova supruga ugarska princeza Piroška na čijem su se dvoru okupljali Almoševi pristaše isposlovala carev pristanak. Dužd Ordelaf Faledro je 1115. godine krenuo u rat. Zauzeo je [[Zadar]], osim kule u kojoj se nalazila kraljevska vojska, te [[Biograd]]. Kralj Koloman bio je teško bolestan i zauzet pitanjem nasljedstva da bi se mogao posvetiti obrani dalmatinskih gradova.
Nakon smrti cara [[Aleksije I. Komnen|Aleksija I. Komnena]] na vlast je došao njegov sin [[Ivan II. Dobri Komnen]]. On je nasljedio jaku državu i punu riznicu, pa se mogao posvetiti proširenju svoje države. Njegov je prvi cilj bila Hrvatsko-Ugarska Kraljevina. Careva supruga Piroška, koja je uzela ime Irena je bila kći kralja Ladislava I. Svetog. Ona je na bizantskom dvoru pružila utočište slijepom kraljevu stricu Almošu, a car mu je obećao da će ga vratiti na vlast. I kralj Stjepan II. je otpočeo pripreme za rat. Sklopio je savez sa [[Normani]]ma i [[Srbi]]ma, te prikupio jaku vojsku. Potom je zatražio da car protjera Almoša i druge
ugarske nazadovoljknike s dvora, a kada on to nije učinio 1127. je napao Bizant. Ugarska vojska je zauzela Braničevo i [[Beograd]], te prodrla do [[Plovdiv]]a, te se s bogatim plijenom povukla natrag. Kralj je razorio Beograd, a od kamena toga grada dao sazidati [[Zemun]].
| |||