Robert Hooke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Reverted 1 edit by 93.137.253.113 (talk). (TW) |
Nadopunio Robert Hooke |
||
Redak 1:
{{Znanstvenik
[[Datoteka:13 Portrait of Robert Hooke.JPG|mini|Umjetnikova impresija Roberta Hookea. Ni jedna autentična onodobna slika Hookea nije sačuvana.]]▼
| ime = Robert Hooke
| slika = 13 Portrait of Robert Hooke.JPG
| slika_širina = 200px
▲
| datum_rođenja = [[18. srpnja]] [[1635]].
| mjesto_rođenja = [[Freshwater]], otok [[Isle of Wight]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[3. ožujka]] [[1703]].
| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[matematika]], [[kemija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Oxfordu]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Oxfordu]]
| doktorski_mentor = [[Robert Boyle]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Hookeov zakon]], <br /> [[Mikroskop|Mikroskopija]] <br /> Predložio pojam [[stanica]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
[[datoteka:Hookes-law-springs.png|mini|desno|300px|[[Opruga]] za koju vrijedi [[Hookeov zakon]]: [[sila]] ''F'' je srazmjerna (proporcionalna) rastezanju [[opruga|opruge]] ''x''.]]
[[Datoteka:Anchor Escapement.png|mini|desno|150px|Zapinjač]]▼
▲[[
== Životopis ==
Line 12 ⟶ 36:
Otac mu je umro 1648., a Robertu je vrlo malo ostavio. Na sreću, u [[London]]u se pokazao kao dobar student. Postao je pomoćnik [[Thomas Willis|Thomasu Willisu]], a zatim je od 1655. do 1662. bio pomoćnik [[Robert Boyle|Robertu Boyleu]], gdje se pokazao vrlo uspješnim u izradi zračne pumpe i promatranju kod izvođenja poznatog [[Boyle-Mariotteov zakon|Boyle-Mariotteovog zakona]]. <ref> Encyclopaedia Britannica, 15th Edition, vol.6 p. 44 </ref>
Od 1655. radi na poboljšanju [[Sat (instrument)|sata s njihalom]], izumivši
1660. je otkrio zakon o ponašanju elastičnih tvari, posebno [[opruga]], koji je kasnije nazvan [[Hookeov zakon]]. Zbog radova na [[gravitacija|gravitaciji]], došao je u žestok sukob s [[Isaac Newton|Isaacom Newtonom]], koji je bio jedno vrijeme i predsjednik
Promatrajući
Robert Hooke je radio i na mjerenju udaljenosti do [[zvijezda]] metodom [[Paralaksa|paralakse]], ali nije uspio zbog nesavršenosti [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Jedan od prvih je promatrao [[Saturn (planet)|Saturnov]] prsten i
== Hookeov zakon ==
{{Glavni|Hookeov zakon}}
'''Hookeov zakon''' je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio [[Robert Hooke]]. Opterećenjem izazvano [[naprezanje]] ''σ'' razmjerno je [[deformacija|deformaciji]] ''ε'', odnosno:
:<math>\sigma = E \cdot \varepsilon</math>
Faktor razmjernosti ''E'' je [[Youngov modul elastičnosti|modul elastičnosti]] i karakterističan je za pojedini materijal. Do određene granice naprezanja Hookeov zakon može se primijeniti na većinu [[Konstrukcijski čelik|konstrukcijskih materijala]]. Za složenija opterećenja tijela različitih oblika rabi se Hookeov zakon u poopćenom obliku, koji se izražava s više skalarnih linearnih jednadžba. <ref> '''Hookeov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Ako je šipka ili štap od nekog elastičnog materijala, onda i nju možemo promatrati kao oprugu. Šipka ima duljinu ''L'' i poprečni presjek ''A''. Ako šipku razvlačimo s nekom silom ''F'', onda u njoj nastaje [[naprezanje]] ''σ'', koje se opire vanjskoj sili. Tada Hookeov zakon možemo pisati u drugom obliku: <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>
:<math>\Delta L = \frac{F}{E \cdot A} \cdot L = \frac{\sigma}{E} \cdot L</math>
gdje je: ''σ'' – [[naprezanje]] u šipki ili štapu ([[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]]), ''E'' – [[Youngov modul elastičnosti]] (N/mm<sup>2</sup>), ''ε'' – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / L), ''L'' – [[duljina]] štapa, ''ΔL'' - produljenje šipke ili štapa ([[metar|mm]]), ''F'' – sila koja produljuje šipku ili štap (N), ''A'' – poprečni presjek šipke ili štapa (mm<sup>2</sup>) <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>
Hookeov zakon vrijedi samo u određenom području nekog materijala, koje se naziva '''elastično područje'''. Za [[čelik]] je elastično područje sve do [[Granica razvlačenja|granice razvlačenja]] ili gdje ta granica nije jasno određena, do granice plastičnosti koja je određena onim naprezanjem pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa. Ovo naprezanje nosi oznaku ''σ<sub>0,2</sub>''. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>
== Izvori ==
| |||