Razlika između inačica stranice »Clinton Joseph Davisson«

Nadopunio Clinton Joseph Davisson
(Nadopunio Clinton Joseph Davisson)
| ime = Clinton Joseph Davisson
| slika = Clinton Davisson.jpg
| slika_širina = 162x227px200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[22. listopada]] [[1881.]]
| mjesto_smrti = {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[SADAmerikanci|AmeričkoAmerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[fizikaFizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilušte Princeton]]u Princetonu <br>[[Institut Sveučilište Carnegie]] Mellon u Pittsburghu <br>[[Bell Labs]]
| alma_mater = [[Sveučilušte Princeton]]u Princetonu <br>[[ Sveučilište u Chicagu]]
| doktorski_mentor = [[Owen Willans Richardson]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Ogib]] ili difrakcija elektrona[[elektron]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1937.]]) <br> Nagrada Comstock [[1928.]] <br> Medalja Elliott Cresson [[1931.]]
| religija =
| fusnote =
}}
'''Clinton Joseph Davison''' ({{SAD grad|Bloomington|Illinois}}, [[22. listopada]] [[1881.]] - {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[1. veljače]] [[1958.]]), američki [[fizičar]]. iS dobitnik[[Lester Germer|L. H. Germerom]] otkrio [[Nobelovaogib]] nagradaili zadifrakciju fiziku[[elektron]]a na [[kristal]]u [[nikal|Nobelovenikla]] nagrade(1927.), začime fizikuje potvrđena [[Louis de Broglie|de Broglieva]] hipoteza o [[1937.val]]nim Davissonsvojstvima je[[elektron]]a. nagraduIstraživao podijelio[[Toplinsko sazračenje|toplinska zračenja]]. BritanceomS [[George Paget Thomson|GeorgeomG. PagetomP. Thomsonom]] koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu [[difrakcija elektrona|difrakcije elektrona]], podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1937.). <ref> '''Davisson, Clinton Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14043] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
==Biografija==
[[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|lijevo|300px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]).]]
Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] godine i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]], a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', [[Columbia University Press]], New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{cite web | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref>
 
Davisson vrlo brzo dobiva posao na [[InstitutSveučilištu Carnegie|Tehnološkom institutuMellon Carnegie]]u Pittsburghu, no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]]
Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] godine i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]], a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', [[Columbia University Press]], New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{cite web | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref>
 
Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna[[val]]na i [[čestica|čestična]] svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio eksperimentalno[[pokus]]ima izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov eksperimentpokus]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[ogib]]a ili [[difrakcija|difrakcije]] karakterističnasvojstvena pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperimentpokus i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] godine.
Davisson vrlo brzo dobiva posao na [[Institut Carnegie|Tehnološkom institutu Carnegie]], no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]]
 
Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio eksperimentalno izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov eksperiment]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[difrakcija|difrakcije]] karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] godine.
 
Davisson je preminuo [[1. veljače]] [[1958.]] u mjestu {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}.