Fotosfera: razlika između inačica

'''Fotosfera''' je vidljiva površina [[Sunce|Sunca]], sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu [[svjetlost]]. To je sloj Sunčeve [[atmosfera|atmosfere]] oblika kugline ljuske, iz kojeg izvire gotovo sva [[Sunčeva svjetlost]]. U njoj se apsorbiraju pojedine [[valna duljina|valne duljine]] svjetlosti, što se s pomoću [[spektroskop]]a može vidjeti kao apsorpcijske spektralne linije ([[Fraunhoferove linije]]). Dio su fotosfere [[Sunčeve pjege]], a iznad nje nalaze se [[kromosfera]] i [[korona]]. <ref> '''fotosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20281] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u [[svemir]] i da se sva [[energija]] udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H^- iona, koji lako upijaju [[svjetlost]]. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od [[zrak]]a na Zemlji. Budući su gornji dijelovi fotosfere nešto hladniji od donjih dijelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. [[Temperatura]] fotosfere je oko 5 777 [[kelvin|K]] (5 500 [[celzij|°C]]). [[Gustoća]] čestica je oko ~1023 10²³ po [[Kubični metar|m^-3]] (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] na razini mora).

Temperatura površine Sunca se definiraodređuje prema stvarnoj temperaturi u [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannovom zakonu]]. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K <ref>[http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/sun.html The Sun - Introduction]</ref> (efektivna temperatura je 57775 777 K)<ref>[http://www.nasa.gov/worldbook/sun_worldbook.html World Book at NASA - Sun]</ref> i [[Gustoća|gustoću]] oko 0,0002 kg/m³. <ref> [http://history.nasa.gov/SP-402/p2.htm] "SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab"</ref> U vanjskim slojevima [[Sunčeva jezgra|Sunčeve jezgre]], pojavljuju se [[konvekcija]], koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina[[plin]]a. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na [[valna duljina|valnim duljinama]] vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi[[astronom]]i nazivaju konvekcijske ćelije ili '''granule'''. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan “zrnat”''zrnat'' izgled fotosferi, a same granule su veličine 10001 000 [[km]]. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. <ref>{{cite web| url=http://solarscience.msfc.nasa.gov/feature1.shtml| title=NASA/Marshall Solar Physics| publisher=[[NASA]]}}</ref>. Između granula vide se svjetle mrlje i [[fakula|fakule]].