Károly Khuen-Héderváry: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 96:
=== Gospodarstvo ===
 
Bez obzira na Khuenovu strahovladu, gospodarstvo u Hrvatskoj doživljava blagi rast. Osnivaju se banke, osiguravajuća društva, poljoprivredna udruženja. Razvija se industrija: osnivaju se razne tvornice (npr. tvornica kave Franck, tvornica za proizvodnju žigica [[Drava tvornica žigica|Drava]] - Osijek, i mnoge druge). Povećanjem poljoprivredne proizvodnje osnivaju se parni mlinovi (jedan je osnovao čak i Khuenov brat Heinrich II. Jakob – Hinko u Nuštru), pivovare, tkaonice. Polako se pokreće i elektrifikacija Hrvatske (veća mjesta dobivaju javnu rasvjetu, a javne i gospodarske zgrade osvjetljenje kako bi mogle raditi i noću). Počinje i nagli razvoj željeznica. Uz pomoć Hipotekarne banke osnovane [[1893.]] godine u Zagrebu, Khuen potiče gradnju željeznica pod okriljem Mađarske državne željeznice i tako popularizira parolu: "Čije su željeznice, njegova je i zemlja!"
 
U Hrvatskoj se stvaralo nezadovoljstvo financijskom ovisnošću Hrvatske o Ugarskoj, tražila se financijska samostalnost, a kada je Ugarski sabor [[1903]]. godine odbio zahtjev za poboljšanje financijskih uvjeta u Hrvatskoj, u [[Zagreb]]u se organizirala javna skupština. U drugim hrvatskim gradovima također su se zakazale javne skupštine, ali ih je Khuen zabranio. Izbili su prosvjedi protiv takve odluke u [[Osijek]]u, Zagrebu i drugim gradovima gdje su bile zakazane. Posljedica nemira koji su zahvatili čitavu bansku Hrvatsku, bilo je uvođenje [[Prijeki sud|prijekog suda]] i prepuni zatvori hrvatskih prosvjednika.