Andrej Saharov: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nadopunio Andrej Saharov
Redak 1:
{{Znanstvenik
'''Andrej Dmitrijevič Saharov''' (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, [[Moskva]], [[21. svibnja]] [[1921.]] – [[14. prosinca]] [[1989.]]), bio je poznati [[SSSR|sovjetski]] [[nuklearna fizika|nuklearni fizičar]], [[disident]] i aktivist za [[ljudska prava]]. Sakharov je zagovarao građanske slobode i reforme u SSSR-u.
| ime = Andrej Saharov
| slika = RIAN archive 25981 Academician Sakharov.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[21. svibnja]] [[1921]].
| mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Rusija]]
| datum_smrti = [[14. prosinca]] [[1989]].
| mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Rusija]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Rusi|Rus]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija =
| alma_mater = [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov]] <br> Lebedevljev institut za fiziku Akademije znanosti u Moskvi
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Tokamak]] <br> [[Ljudska prava]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za mir]] (1975.)
| religija =
| fusnote =
}}
 
'''Andrej Saharov''' ili punim imenom '''Andrej Dmitrijevič Saharov''' (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, [[Moskva]], [[21. svibnja]] [[1921.]] – [[14. prosinca]] [[1989.]]), ruski [[fizičar]], [[disident]] i borac za [[ljudska prava]]. [[Doktor]]irao je 1947. u Moskvi (od 1953. [[akademik]]). Sudjelovao je u izradbi [[Sovjetski Savez|sovjetskog]] [[Nuklearno oružje|vojnoga nuklearnog programa]]. Zajedno s [[Igor Jevgenjevič Tamm|I. J. Tammom]] predložio je 1953. da se upravljiva [[Nuklearna fuzija|termonuklearna reakcija]] izvede u [[plazma|plazmi]] smještenoj u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ([[tokamak]]).
== Život i karijera ==
 
Tijekom 1960-ih isticao je opasnost od [[Hladni rat|nuklearnoga rata]] između [[SAD]]-a i [[SSSR]]-a, te se zalagao za obustavu nuklearnoga naoružavanja, zbog čega je bio smijenjen (1968.) s rada na vojnoistraživačkim projektima. Zagovarao je [[Demokratizacija|demokratizaciju]] SSSR-a i sudjelovao (1970.) u osnivanju Moskovskoga komiteta za ljudska prava. Godine 1975. dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za mir]] (zbog zabrane izlaska iz SSSR-a nagradu je preuzela njegova supruga Jelena Boner, također istaknuta disidentica). Pošto je osudio sovjetsku vojnu intervenciju u [[Afganistan]]u, početkom 1980. bio je interniran u Gorki. S dolaskom [[Mihail Gorbačov|M. S. Gorbačova]] na vlast, bio mu je dopušten povratak u Moskvu (1986.) te je nastavio političku aktivnost. U ožujku 1989. bio je izabran za [[parlament]]arnoga zastupnika. Autor je više stručnih, političkih i drugih djela (''Uspomene'' – [[Ruski jezik|rus]]. ''Vospominanija'', 1990.), a o njem su mnoga napisana (J. Boner: ''Zajedno u samoći'' – [[Engleski jezik|eng]]. ''Alone Together'', 1986.). Saharovljevim imenom nazvana je nagrada [[Europski parlament|Europskoga parlamenta]] (od 1988.) za razvoj ljudskih prava i sloboda. <ref> '''Saharov, Andrej Dmitrijevič (Dmitrievič)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54005] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Rođen je u Moskvi 1921., započeo studij pri Sveučilištu u Moskvi 1938. Studirao je i doktorirao
[[datoteka:Tokamak fields lg.png|mini|desno|300px|[[Tokamak]] je komora u obliku [[torus]]a s [[magnet]]skim [[Električna zavojnica|zavojnicama]] namijenjena stvaranju i zadržavanju visoke [[temperatura|temperature]] [[plazma|plazme]].]]
(1947.) pri Teorijskom odjelu Fizikalnog instituta Sovjetske akademije znanosti.
== Život i karijera ==
Rođen je u Moskvi 1921., započeo studij pri Sveučilištu u Moskvi 1938. Studirao je i doktorirao (1947.) pri Teorijskom odjelu Fizikalnog instituta Sovjetske akademije znanosti.
 
Zaslužan je za teorijske izračune koji su objasnili prevladavanje materije nad [[antimaterija|antimaterijom]] u najranijem stadiju razvitka svemira - tek milijarditi postotak početne asimetrije materije i antimaterije zaslužan je za svemir kakvog danas poznajemo.
Line 10 ⟶ 36:
Sudjelovao je u izradi najjačeg oružja ikada proizvedenog, sovjetske [[Car bomba|carske bombe]].
 
Dobio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1975. godine.
 
Na njegovu incijativu osnovan je 1988. "[[Memorial]]" međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava.
 
Njemu u čast osnovana je 1985. [[nagrada Saharov]], Europskog parlamenta za ljude i organizacije posvećene radu na ljudskim pravima i slobodama. Dodjeljuje se godišnje.
 
=== Tokamak ===
{{glavni|Tokamak}}
 
'''Tokamak''' (skraćeno od [[Ruski jezik|rus]]. ''toroidal’naja kamera s magnitnym polem'') je komora u obliku [[torus]]a s [[magnet]]skim [[Električna zavojnica|zavojnicama]] namijenjena stvaranju i zadržavanju visoke [[temperatura|temperature]] [[plazma|plazme]]. Idejno rješenje postavili su 1950. I. J. Tamm i [[Andrej Saharov|A. D. Saharov]], kako bi postigli kontroliranu [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] [[atomska jezgra|atomskih jezgara]]. Zbog velike važnosti za dobivanje jeftine [[energija|energije]] danas se u mnogim zemljama izvode [[pokus]]i s uređajima tipa tokamak. Idejno načelo rada sastoji se u utjecaju jakoga toroidalnoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] na plazmu sastavljenu od [[ion]]a [[deuterij]]a i [[tricij]]a. Magnetsko polje dovodi do stezanja plazme i visokih temperatura potrebnih za početak reakcije, pa se očekuje pojava uvjeta za fuziju. Procjene pokazuju da je najniža potrebna temperatura za fuziju deuterija i tricija u [[helij]], uz jedan oslobođeni [[neutron]] kao proizvod reakcije, oko 46 milijuna [[kelvin]]a. Te uvjete do sada je bilo moguće postići samo u eksploziji [[nuklearno oružje|termonuklearne (hidrogenske) bombe]], gdje je nemoguće kontrolirati reakciju. Premda se do sada fuzija nije uspjela kontinuirano podržavati, rezultati dobiveni već krajem 1970-ih pokazuju da će to biti moguće kada se riješe tehnički problemi postizanja još jačih magnetskih polja uz pomoć tokamaka. Osim na uređajima tipa tokamak, i na druge se načine pokušava postići kontrolirana fuzija ([[laser]]sko zagrijavanje, sudar dvaju snopova jezgara [[vodik]]ovih [[izotop]]a i drugo). Svi se ti uređaji u novije doba nazivaju zajedničkim nazivom fuzijski reaktori. Do sada su najvažniji rezultati ostvareni tokamakom JET ([[Engleski jezik|engl]]. ''Joint European Torus'': torus udružene Europe) u [[Culham]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i na TFTR-u (engl. ''Tokamak Fusion Test Reactor'': eksperimentalni fuzijski reaktor tipa tokamak). <ref> '''tokamak''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61600] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Rekao je...==
Line 22 ⟶ 53:
Prijevod na hrvatski:
* ''"Predviđam '''univerzalni informacijski sustav''' (UIS), koji će svakome, u svakome trenutku dati na uvid sadržaj bilo koje knjige ikada izdane ili bilo kojeg časopisa ili bilo koje činjenice. UIS će se sastojati od osobnih minijaturnih računalnih [[terminal]]a, središnje kontrolne točke za priljev informacija, i komunikacijskih kanala koji će uključivati tisuće veza sa satelitima, kabelima i laserskim linijama. Čak i djelomična realizacija UIS-a duboko će utjecati na svaku osobu, njezino slobodno vrijeme, njezin intelektualni i umjetnički razvoj. ... Ali prava povijesna uloga UIS-a biti će rušenje granica u razmjeni informacija među ljudima i državama."'' (Saturday Review/World, 24. kolovoza 1974.)
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Nobelova nagrada za mir}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Saharov, Andrej}}