Gvozd: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 81:
Vrginmost, 1910. <ref> [http://lazarus.elte.hu/hun/maps/1910/zagrab.jpg karta] Karta iz 1910. godine po nalogu mađarskog kraljevskog ministra religije i prosvjete </ref> u njemačkoj transkripciji, a kasnije u hrvatskoj. U 20. stoljeću ime je ostalo Vrginmost te se nije više mijenjalo (uključivo i za vrijeme NDH. <ref> [http://www.snv.hr/vijesti/prosvjed-ekstremne-desnice-u-vrginmostu/ S N V] Dragan Grozdanić: Gvozdeni govor mržnje</ref><ref> [http://www.slobodnaevropa.org/content/brisanje_imena_gvozd_ili_vrginmost/24297675.html Radio Slobodna Evropa] Ankica Barbir-Mladinović: Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost </ref>)<br />
Gvozd je početkom [[balvan-revolucija|balvan-revolucije]] bio u skupu općina koje su držali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu živjeti s Hrvatima, zbog čega su s područja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina snašla i Srbe koji su bili za suživot odnosno za mirno rješenje krize. Takva je bila sudbina ondašnjeg čelnika [[Dmitar Obradović|Dmitra Obradovića]] (koji se otvoreno suprotstavio politici Milana Martića<ref>Braniteljski portal/Novi list: [http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-krajine-do-Sisacko-Moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Robert Frank: [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-Krajine-do-sisacko-moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), čelnika ondašnjeg Vrginmosta, kojega su pobunjeničke srpske snage likvidirale ([[crvene beretke]]<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), optuživši za zločin Hrvate.<ref>Denis Romac: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/03062009/milosevic-je-od-topuskog-zelio-napraviti-srebrenicu Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu], Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>(srp.) [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2002&mm=10&dd=29&nav_category=11&nav_id=74202 Oficir KOS-a svedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću], B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>▼
[[9. siječnja]] 1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline.<ref name="HIC">[http://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] Kronologija Domovinskog rata u Banovini<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Skupština općine Vrginmost odlukom od 15. siječnja 1991. raspisala je referendum o pristupanju općine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za [[3. veljače]] [[1991.]] , koju je poništio [[Ustavni sud Republike Hrvatske]] u odluci br. U/I-14/1991 od [[29. siječnja]] [[1991.]], jer je utvrdio da je tzv. "[[SAO Krajina|Srpska Autonomna Oblast Krajine]]" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skupština koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like - Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine - poništio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti krši ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i narušava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, uslijed èega je Sud osporenu odluku Općine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poništio.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.], Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Budući da je područje bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je održan 3. veljače 1991. 4. ožujka održana je miting srpskog naroda na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost [[Dmitar Obradović]], general pukovnik [[Dušan Pekić]], [[Jandre Bjelivuk]] i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske [[Milka Kufrin]]. 14. ožujka 1991. oko zgrade skupštine općine Vrginmost zbilo se [[događanje naroda|masovno okupljanje naroda]]. Masu je predvodila [[Srpska demokratska stranka]] koja je tražila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovića (pristaše suživota Hrvata i Srba) i zabranu unošenja šahovnice na područje općine Vrginmost. Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja gvoške općine 4. srpnja i ušle u Topusko. <ref name="HIC-čitali1">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali01.htm Čitali smo za Vas] iz knjige [[Mile Dakić|Mile S. Dakića]]: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>2. studenoga 1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. kordunaška brigada) za Vrginmost.<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali02.htm#2 Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojniću, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika." 16. lipnja 1992. na Topličkim kosama nedaleko od Topuskog teško je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradović je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.<ref name="HIC-čitali2"/> 4. siječnja 1995. u Gvozdu je počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju [[Milan Martić|Milana Martića]], što je prema nekima to bio rezultat sukoba s [[Borislav Mikelić|Mikelićem]] i [[Goran Babić|Babićem]].<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali03.htm Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>▼
Skupština općine Vrginmost formirana je na 40. zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača Narodnog odbora općine Vrginmost održane [[11. kolovoza]] [[1962.]] godine. Zaključkom o formiranju nove općine Vrginmost, a usvajanjem prijedloga Narodnog odbora općine Topusko i Narodnog odbora općine Pisarovina o ukidanju njihovih općina kao političko teritorijalnih jedinica, formirana je jedna općina sa sjedištem u Vrginmostu. Na osnovi ove odluke, a na temelju Ustava [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], [[3. lipnja]] [[1963.]] godine konstituirana je Skupština općine Vrginmost. Skupšina općine Vrginmost funkcionirala je do 1991. godine, kada je na osnovi neustavnoga<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.] (Narodne novine, br. 4/91. od 2. veljače 1991.)
{{Citat|Poništava se Odluka o raspisivanju referenduma o pristupanju općine Vrgimnost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine od 15. siječnja 1991. godine, br. 2194-01-91-1.|29. siječnja 1991.}}</ref> referenduma (referendum se održao 3. veljače 1992.) donesena »Odluka o odvajanju od Republike Hrvatske«<ref name="DAKA"/><ref>klasa: 021-05/91-01-24</ref> i »Odluka o pristupanju općine Vrginmost SAO Krajini«.<ref name="DAKA">Katica Miholović, ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac, 2000., str. 195., ISBN 953-96199-8-X</ref><ref>klasa: 021-05/91-01-01</ref> Prema Zakonu o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1962. godine kotaru Karlovac pripada i općina Vrginmost sa sljedećim naseljenim mjestima: Batinova Kosa, Blatuša, Bović, Brnjavac, Bukovica, Čremušnica, Crna Draga, Crni Potok, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Donja Čemernica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gređani, Hrvatsko Selo, Katinovac, Kirin, Kozarac, Lasinja, Mala Vranovina, Malička, Novo Selo Lasinjsko, Ostrožin, Pecka, Perna, Pješćanica, Podgorje, Ponikvari, Slavsko Polje, Staro Selo Topusko, Stipan, Šljivovac, Topusko, Trepča, Velika Vranovina, Vladimirovo, Vorkapić, Vrginmost.
▲Gvozd je početkom [[balvan-revolucija|balvan-revolucije]] bio u skupu općina koje su držali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu živjeti s Hrvatima, zbog čega su s područja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina snašla i Srbe koji su bili za suživot odnosno za mirno rješenje krize. Takva je bila sudbina ondašnjeg čelnika [[Dmitar Obradović|Dmitra Obradovića]] (koji se otvoreno suprotstavio politici Milana Martića<ref>Braniteljski portal/Novi list: [http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-krajine-do-Sisacko-Moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Robert Frank: [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-Krajine-do-sisacko-moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), čelnika ondašnjeg Vrginmosta, kojega su pobunjeničke srpske snage likvidirale ([[crvene beretke]]<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), optuživši za zločin Hrvate.<ref>Denis Romac: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/03062009/milosevic-je-od-topuskog-zelio-napraviti-srebrenicu Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu], Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>(srp.) [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2002&mm=10&dd=29&nav_category=11&nav_id=74202 Oficir KOS-a svedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću], B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>
▲[[9. siječnja]] 1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline.<ref name="HIC">[http://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] Kronologija Domovinskog rata u Banovini<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Skupština općine Vrginmost odlukom od 15. siječnja 1991. raspisala je referendum o pristupanju općine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za [[3. veljače]] [[1991.]] , koju je poništio [[Ustavni sud Republike Hrvatske]] u odluci br. U/I-14/1991 od [[29. siječnja]] [[1991.]], jer je utvrdio da je tzv. "[[SAO Krajina|Srpska Autonomna Oblast Krajine]]" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skupština koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like - Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine - poništio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti krši ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i narušava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, uslijed èega je Sud osporenu odluku Općine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poništio.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.], Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Budući da je područje bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je održan 3. veljače 1991. 4. ožujka održana je miting srpskog naroda na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost [[Dmitar Obradović]], general pukovnik [[Dušan Pekić]], [[Jandre Bjelivuk]] i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske [[Milka Kufrin]]. 14. ožujka 1991. oko zgrade skupštine općine Vrginmost zbilo se [[događanje naroda|masovno okupljanje naroda]]. Masu je predvodila [[Srpska demokratska stranka]] koja je tražila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovića (pristaše suživota Hrvata i Srba) i zabranu unošenja šahovnice na područje općine Vrginmost. Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja gvoške općine 4. srpnja i ušle u Topusko. <ref name="HIC-čitali1">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali01.htm Čitali smo za Vas] iz knjige [[Mile Dakić|Mile S. Dakića]]: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>2. studenoga 1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. kordunaška brigada) za Vrginmost.<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali02.htm#2 Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojniću, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika." 16. lipnja 1992. na Topličkim kosama nedaleko od Topuskog teško je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradović je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.<ref name="HIC-čitali2"/> 4. siječnja 1995. u Gvozdu je počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju [[Milan Martić|Milana Martića]], što je prema nekima to bio rezultat sukoba s [[Borislav Mikelić|Mikelićem]] i [[Goran Babić|Babićem]].<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali03.htm Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>
=== Naziv ===
| |||