Wikipedija

Vrlo veliki teleskop: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Gretim (razgovor | doprinosi)
1.958 edits
Nema sažetka uređivanja
Nadopunio Vrlo veliki teleskop
Redak 1:
[[Datotekadatoteka:Aerial View of the VLTI with Tunnels Superimposed.jpg|mini|desno|300px|Najveći [[teleskop]] na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m [[teleskop]]a.]]
[[Datoteka:The VLT´s Laser Guide Star.jpg|mini|desno|300px|Laser se koristi za tehniku adaptivne optike (pobudeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu).]]▼
[[Datoteka:Eso-paranal-16.jpg|mini|desno|300px|Unutrašnjost jednog od teleskopa (Antu).]]▼
 
▲[[Datotekadatoteka:The VLT´s Laser Guide Star.jpg|mini|desno|300px|[[Laser]] se koristi za tehniku [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] (pobudenipobuđeni atomi natrija[[natrij]]a u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu).]]
'''Vrlo veliki teleskop''' ili '''VLT''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'') je najveći [[Optička astronomija|optički]] [[teleskop]] na svijetu, smješten u [[Čile]]u, u [[Pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa - svaki milijardu puta snažniji od ljudskog [[oko|oka]]. Povezani [[računalo]]m, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno [[zrcalo]] od 16,4 m . Kad se povežu s tri druga teleskopa od 1,8 m [[Europski južni opservatorij|Europskog južnog opservatorija]] (ESO), njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu (npr.: [[astronaut]] koji hoda [[Mjesec|Mjesečevom]] površinom). <ref> [http://www.eso.org/public/teles-instr/vlt.html] "The Very Large Telescope", publisher=ESO, 2011.</ref>▼
 
▲[[Datotekadatoteka:Eso-paranal-16.jpg|mini|desno|300px|Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu'').]]
Najzanimljivije poboljšanje kvalitete (i povećanja) slike dobije se kada više teleskopa promatra isti svemirski objekt. Ta tehnika nazvana je optička sinteza ili '''interferometrija'''. Postoji više tehnika interferometrije:
 
* VLA (engl. ''[[Very Large Array]]''): interferometrijski sustav s velikim brojem [[antena]], tj. nizom [[radio teleskop]]a manjih [[promjer]]a. Antene mogu biti međusobno fizički povezane. [[Razlučivost]] (rezolucija) sustava je između 0,13" i 2". ▼
'''Vrlo veliki teleskop''' ili '''VLT''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'': vrlo velik teleskop) je najveći [[Optička astronomija|optički]] [[teleskop]] na svijetu, smješten u [[Čile]]u, u [[Pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. VLT je naziv četiriju teleskopa [[Europski južni opservatorij|Europske južne zvjezdarnice]] ili ESO (engl. ''European Southern Observatory'') smještenih na visoravni Cerro Paranal u Čileu, sa [[zrcalo|zrcalima]] promjera 8,2 metara. Mogu se koristiti samostalno ili zajedno (zajedno imaju učinkovitost kao jedan teleskop promjera zrcala 16,4 metara). Nazivi pojedinih teleskopa na staročileanskom indijanskom jeziku [[Mapuche|mapuče]] znače: ''Antu'' (''Sunce''), postavljen 1998., ''Kueyen'' (''Mjesec''), postavljen 1999., ''Melipal'' (''Križ''), postavljen 2000. i ''Yepun'' (''Sirius''), postavljen 2001. <ref> '''VLT''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65093] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
* VLBA (engl. ''[[Very Long Baseline Array|Very Long Base Array]]''): interferometrijski sustav vrlo duge baze. Tako se američki VLBA niz sastoji od 10 identičnih 25 metarskih radio teleskopa, raspoređenih od [[Havaji|Havaja]], uzduž [[SAD|američkog]] teritorija do [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]]. Razlučivost sustava je do 0,0002". ▼
 
▲'''VrloPovezani veliki teleskop''' ili '''VLT''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'') je najveći [[Optička astronomija|optički]] [[teleskop]] na svijetu, smješten u [[Čile]]u, u [[Pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa - svaki milijardu puta snažniji od ljudskog [[oko|oka]]. Povezanisu [[računalo]]m, teleskopi skupe toliko svjetlosti[[svjetlost]]i koliko i jedno [[zrcalo]] od 16,4 m . Kad se povežu s tri druga teleskopa od 1,8 m [[Europski južni opservatorij|Europskog južnog opservatorija]] (ESO), njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu (npr.na primjer: [[astronaut]] koji hoda [[Mjesec|Mjesečevom]] površinom). <ref> [http://www.eso.org/public/teles-instr/vlt.html] "The Very Large Telescope", publisher=ESO, 2011.</ref> Najzanimljivije poboljšanje kvalitete (i povećanja) slike dobije se kada više teleskopa promatra isto [[nebesko tijelo]]. Ta tehnika nazvana je optička sinteza ili '''interferometrija'''. Postoji više tehnika interferometrije:
▲* VLA (engl. ''[[Very Large Array]]''): interferometrijski sustav s velikim brojem [[antena]], tj. nizom [[radio teleskop]]a manjih [[promjer]]a. Antene mogu biti međusobno fizički povezane. [[Razlučivost]] (rezolucija) sustava je između 0,13" i 2".
▲* VLBA (engl. ''[[Very Long Baseline Array|Very Long Base Array]]''): interferometrijski sustav vrlo duge baze. Tako se američki VLBA niz sastoji od 10 identičnih 25 metarskih radio teleskopa, raspoređenih od [[Havaji|Havaja]], uzduž [[SAD|američkog]] teritorija do [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]]. Razlučivost sustava je do 0,0002".
* VLBI (engl. ''Very Long Baseline Interferometry'') ili [[dugobazična interferometrija]]: interferometrija vrlo dugih baza. Međusobna udaljenost radio teleskopa može biti i nekoliko tisuća [[kilometar]]a.
 
==Osnovni podaci==
Vrlo veliki teleskop je trenutno najproduktivniji i najmoćniji [[astronomija|astronomski]] [[opservatorij]] na planetu, koji se nalazi na platou Cerro Paranal, na visini od 24002 400 [[metar]]a. VLT se sastoji od četiri glavna teleskopa, promjera primarnog ogledala od 8,2 metra i od četiri pomoćna, pokretna teleskopa, promjera 1,8 metara. S obzirom na njegov naučni značaj i svojstva, godišnje se dobija 4 - 6 puta više zahtjeva za korištenje VLT-ija od broja rasploživih sati. <ref> [http://www.eso.org/public/products/brochures/vlt_handout/] "The Very Large Telescope — The World’s Most Advanced Visible-light Astronomical Observatory handout", publisher=ESO, 2011.</ref>
 
Iako promatrano u okvirima veličine primarnog ogledala VLT nije ništa posebno ([[Gran Canaria]] teleskop 10,4 m, [[Teleskopi Keck|Keck observatorij]] 10 m), njegova prednost u odnosu na druge je ta što se pojedinačne teleskopske jedinice mogu složiti u interferometar, pružajući astronomima mogućnost promatranja neba do najsitnijih detalja, kao da ga promatraju kroz mnogo veći teleskop. Individualni teleskopi mogu biti složeni u grupu od dva ili tri, ali i da budu korišteni pojedinačno, što je u najvećem broju promatranja i slučaj.
Line 24 ⟶ 26:
{{izvori}}
 
[[Kategorija: Teleskopi| ]]
[[Kategorija:Građevine u Čileu]]
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Vrlo_veliki_teleskop"